U razgovoru za “Vijesti”, Đurašković ističe da je od jula prošle godine, kada je imenovan za direktora, preduzeo niz mjera i aktivnosti kako bi, u situaciji maksimalne angažovanosti kapaciteta, tokom ljetnje sezone obezbijedio kontinuirano vodosnabdijevanje svih opština zdravstveno ispravnom vodom za piće.
”To je predstavljalo najveći izazov u situaciji kada se društvo suočava sa gotovo 80 odsto smanjom izdašnošću izvorišta Bolje sestre, čemu je, između ostalih faktora, značajno doprinijela nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska u koritu Morače... Pored ovog izazova, maksimalna pažnja je posvećena finansijskoj stabilizaciji kroz smanjenje troškova i unaprjeđenje organizacije poslovanja, kako bi se sanirale posljedice negativnog poslovanja iz 2020. koju je društvo završilo sa minusom od gotovo 200.000 eura, i kako bi se kroz povećane prihode obezbjedila potrebna sredstva za likvidno poslovanje i izvršavanje svih obaveza. Nastavak započetih i novi razvojni projekti, a posebno hitno otklanjanje prepreka i uzroka zastoja u realizaciji nekih od najvažnijih projekata, poput povezivanja opštine Herceg Novi na regionalni vodovodni sistem (RVS), je još jedan od aspekata poslovanja koji je zahtijevao intenzivno angažovanje u kratkom roku, kako bi društvo nastavilo sa razvojnim planovima i ostvarilo neophodne preduslove za povećanje prihoda i stabilizaciju poslovanja”.
Osvrćući se na zatečenu lošu finanijsku situaciju, Đurašković navodi da svi preliminarni obračuni pokazuju da je Regionalni vodovod uspio da tokom 2021. sanira posljedice negativnog rezultata iz 2020. i stabilizuje finansijsko poslovanje, te uspostavi pozitivan saldo poslovnih prihoda i rashoda.
Potrošnja na primorju ljetos kao 2019.
On je naglasio da su i minulog ljeta sprovedene sve aktivnosti na pripremi RVS za održiv i siguran rad tokom turističke sezone, uključujući tekuće i one koje se tiču investicionog održavanja sistema.
“Minula turistička sezona je bila posebno izazovna po više osnova, uzevši u obzir pretpošlogodišnje katastrofalne rezultate usljed globalne pandemije i odluke da se Crna Gora zatvori za turiste. Lani je postojao veliki pritisak i jasna potreba turističko-ugostiteljskog sektora, ali i Vlade i državnih subjekata, da unekoliko nadoknade ogromne gubitke iz 2020. i očuvaju stabilnost poslovanja, ali i javnih finansija, uz dodatni napor na očuvanju javnog zdravlja građana i brojnih gostiju. U takvoj postavci stvari, Regionalni vodovod je preduzeo sve neophodne mjere i aktivnosti da obezbijedi kontinuirano vodosnabdijevanje svih opština i time dao doprinos da ljetnja sezona ispuni, pa čak i premaši očekivanja. Sve opštine su od polovine jula do kraja avgusta zahtijevale isporuku dodatnih količina vode u odnosu na ugovorene količine i Regionalni vodovod je uspio da odgovori svim zahtjevima”.
Naglasio je da je opštinama do kraja avgusta isporučeno šest miliona kubika vode, što je na nivou potrošnje iz 2019. godine, odnosno 20 odsto više u odnosu na 2020.
“Sa potrošnjom je prednjačila opština Budva, i do kraja avgusta Vodovod i kanalizacija Budva je ‘povukao’ dva miliona
kubika vode od Regionalnog vodovoda. Glavna sezona jeste uspješno završena za Regionalni vodovod, ali je i post sezona bila zadovoljavajuća, tako da smo nakon sumiranja rezultata zadovoljni učinkom”.
Izdašnost izvorišta Bolje sestre pala sedam puta za deceniju
Upitan o problemu ugroženosti izvorišta Bolje sestre nelegalnom eksploatacijom pijeska i šljunka iz korita Morače,
Đurašković je istakao da su alarmantni podaci o drastičnom padu izdašnosti.
“Regionalni vodovod je ukazao na opasnosti od ugrožavanja vodosnabdijevanja primorja u narednim godinama. Ovo je najveći i potencijalno najrizičniji izazov sa kojim se preduzeće suočava i neophodno je planirati i preduzimati sve raspoložive mjere i korake na zaštiti vodoizvorišta Bolje sestre. Ugroženost vodoizvorišta dovodi u pitanje održivost RVS, realizaciju svih započetih i novih razvojnih projekata i predstavlja ozbiljnu prijetnju daljem razvoju turizma - vodeće privredne grane u Crnoj Gori. Šteta koja može nastati usljed kumulativnog uticaja više faktora može biti ogromna, a pomenuti faktori uključuju investicije u turizmu, distribuciju vode za vodosnabdijevanje primorja, već uložena sredstva u razvoj sistema, mogući izvoz vode…”.
Napominjući da je izgradnja sistema na izvorištu Bolje sestre na Skadarskom jezeru, u basenu Malog blata, u šta je država uložila 110 miliona eura, bila jedna od strateških aktivnosti na poboljšanju vodosnabdijevanja primorja, i da je prema prvim mjerenjima i podacima iz 2005. izdašnost izvorišta bila više od 2.600 litara u sekundi.
“Tokom posljednje decenije se bilježi eksponencijalni pad, preciznije od 2010. godine, a najveći od 2016. do septembra 2020. godine, kada je izdašnost došla na svega 350 litara u sekundi. Ovako drastičan pad izdašnosti je rezultat uticaja više faktora, u najvećem dijelu antropogenog karaktera, dok se manji dio može pripisati i klimatskim promjenama. Svakako, ključni uticaj u tom smislu i najveći izazov sa kojim se suočavamo je nekontrolisana i nelegalna eksploatacija šljunka u koritu rijeke Morače, koja u kontinuitetu traje decenijama. Devastacija Morače kao i okolnog područja nije nepoznata činjenica, s tim što je posebno intenzivirana u posljednjih desetak godina. Nekontrolisanom i nelegalnom eksploatacijom šljunka iz korita rijeke, ali i pod plaštom dodijeljenih koncesija za regulaciju riječnog korita, načinjena je nesaglediva šteta rijeci, što je vidljivo golim okom, ali i čitavom okolnom području koje dijelom ulazi u drugu zaštitnu zonu vodoizvorišta Bolje sestre. Nivo korita Morače je na ovaj način spušten 5 do 7 metara, što dovodi do vještačkog spuštanja nivoa podzemnih voda, i u krajnjem se odražava na smanjenu izdašnost okolnih izvora, uključujući i Bolje sestre”.
Uz prečišćivač do još 300 do 500 litara u sekundi
Prema njegovim riječima, Regionalni vodovod je u prethodnom periodu sproveo značajne aktivnosti na utvrđivanju uzroka evidentiranog pada izdašnosti izvorišta i slivnog područja.
“U okviru Plana upravljanja vodnim resursima Regionalnog vodovoda, na sveobuhvatan način procijenjeno je trenutno stanje i izrađene procjene i preporuke za postupanje u narednom, 25-ogodišnjem periodu. Posebna pažnja je posvećena i procjeni prve (neposredne) zone sanitarne zaštite izvorišta, kojom prilikom je preporučeno da se proširi kako bi se ostvarila bolja zaštita. Analiza druge (uže) i treće (šire) zone sanitarne zaštite je bio projektni zadatak u okviru studije Monitoringa i zaštite izvorišta Bolje sestre. Ova aktivnost je u završnoj fazi i već sada se može najaviti da će se kod nadležnih organa pokrenuti postupak za izdavanje rješenja o novim (proširenim) granicama druge zone zaštite i određivanju preciznih granica treće zone zaštite izvorišta Bolje sestre. Dodatno, u okviru predmetnih studija je sprovedena analiza na iznalaženju mogućih kratkoročnih i dugoročnih rješenja za obezbjeđenje održivog vodosnabdijevanja primorja, a imajući u vidu da se usljed pada izdašnosti ne može garantovati zadovoljenje svih potreba za vodom u toku ljetnje sezone 2022. U tom smislu je poseban akcenat dat na iznalaženje kratkoročnih rješenja koja bi za ljeto ove godine obezbijedila dodatne količine vode, uz vođenje računa da se istim ne utiče negativno na rješenja koja bi obezbijedila dugoročnu održivost vodosnabdijevanja. Predlog je nabavka i ugradnja postrojenja za prečišćavanje vode iz neposredne blizine izvorišta, za koju je u prethodnom periodu dokazano da ima skoro identične karakteristike (osim mikrobiologije i mutnoće) kao i voda sa izvorišta Bolje sestre”.
Kako je pojasnio, postrojenje kapaciteta od 300-500 litara u sekundi bi se instaliralo u postojećoj hali, čime bi se obezbijedile dovoljne količine vode za primorje za višegodišnji period, koji bi bio iskorišćen za implementaciju mjera za trajno rješavanje problema nastalih u koritu Morače.
”Predmetna investicija je idejnim rješenjem preliminarno procijenjena na oko 2 miliona eura, pri čemu bi se u toku izrade projektne dokumentacije utvrdila tačna predračunska vrijednost. Takođe, razmatra se i mjera privremene i povremene izgradnje nasipa u koritu Morače, kojim bi se u ljetnjem periodu obezbijedilo podizanje nivoa podzemnih voda u drugoj zoni sanitarne zaštite i time pokušalo obezbijediti određeno povećanje izdašnosti izvorišta. Predmetna mjera bi se sprovodila uz saglasnost i saradnju nadležne Uprave za vode. Takođe, očekuje se da bi se ovom mjerom podigao i nivo vode u bunarima koje mještani koriste za poljoprivredne aktivnosti. Predmetna aktivnost je procijenjena na više desetina hiljada eura”.
Kada je riječ o dugoročnom rješavanju problema, kako je dodao, još se razmatraju modaliteti. Istakao je da se konačni rezultati studije Monitoringa i zaštite izvorišta Bolje sestre očekuju u aprilu-maju.
”Međutim, već sada se može konstatovati da je jedan od rezultata analize da je neophodno sprovesti projekat remedijacije korita Morače, jer se prirodnim procesima ne može sanirati stanje u kojem se sada nalazi, te da postoji realna opasnost da se i tim procesima stanje još više pogorša, iako se u potpunosti obustave nelegalne aktivnosti. Kako se radi o aktivnostima koje prevazilaze mogućnosti, odgovornosti i ovlašćenja Regionalnog vodovoda, to će se, po izradi, rezultati studije i navedeni predlozi dostaviti nadležnim organima na ocjenu i dalje postupanje”.
Podnijeli 20 prijava od jula do novembra 2019. zbog dešavanja oko izvorišta
Đurašković ističe da su sa stanjem vodoizvorišta detaljno upoznati ministri ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kako bi u okviru svojih ovlašćenja dali potrebnu podršku Regionalnom vodovodu i pokrenuli inicijativu za širu akciju na sprječavanju dalje nelegalne eksploatacije i devastacije prostora oko korita Morače i Cijevne.
“Takođe, iako to ne spada u nadležnost Regionalnog vodovoda, donijeta je odluka da se rad Službe za zaštitu Regionalnog vodovoda organizuje na način da službenici vrše pojačani nadzor i detaljnije provjeravaju aktivnosti u drugoj zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta, i nerijetko naši službenici zbog svog angažmana trpe značajne pritiske počinilaca nelegalne eksploatacije šljunka..., što im dodatno otežava evidentiranje i/ili snimanje ovih nelegalnih aktivnosti. Uprava je uspostavila direktnu saradnju sa Upravom policije i uspostavljen je novi modalitet podnošenja prijava, te je time ostvaren značajan pomak... Upravi policije je od jula do novembra prošle godine dostavljeno gotovo 20 prijava o uočenim nelegalnim radnjama u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta. Prijave su rezultirale značajnim iskorakom u zaštiti izvorišta, a krajem novembra je sprovedena koordinisana akcija hapšenja više lica u borbi protiv nelegalne eksploatacije. Vjerujemo da ova akcija predstavlja početak dugoročnog rješavanja dugogodišnjeg problema na koji se decenijama žmurilo”.
Izvor: vijesti.me
