Gotovo 80 odsto roditelja nezadovoljno sistemom osnovnog obrazovanja

U Crnoj Gori je skoro 80 odsto roditelja nezadovoljno sistemom osnovnog obrazovanja, a više od dvije trećine njih uopšte ne očekuje da će posljednja reforma učiniti sistem obrazovanja kvalitetnijim, saopšteno je iz Udruženja roditelji na današonjoj konferenciji za novinare održanoj u Podgorici, a prenosiu agencija MINA.

Udruženje je krajem oktobra i početkom novembra prošle godine uradilo anketu o mišljenjima roditelja u vezi sa osnovnim obrazovanjem u Crnoj Gori i organizacijom nastave i rada, u kojoj je učestvovalo skoro hiljada roditelja iz svih crnogorskih opština

Izvršna direktorica Udruženja Kristina Mihailović, kazala je da je Upitnik o mišljenjima roditelja u vezi sa osnovnim obrazovanjem u Crnoj Gori i organizacijom nastave i rada, na sajtu roditelji.me bio dostupan od 18. oktobra do 8. novembra prošle godine i da ga je ispunio 961 ispitanik.

Mihailović je kazala da je većina rodtelja zadovoljna vremenom, koje njihovo dijete počinje i završava dan u školi.

"U potpunosti je zadovoljna četvrtina roditelja, uglavnom je zadovoljno 38 odsto, uglavnom nije zadovoljno 15 odsto roditelja, a uopšte nije zadovoljno 22 odsto“, rekla je Mihailović u PR Centru.

Što se tiče rezultata produženog boravka, kako je kazala, 91 odsto roditelja smatra da sve škole u Crnoj Gori treba da imaju produženi boravak, „a njihovi odgovori su potvrdili da ga za sada nema u skoro polovini osnovnih škola“.

„A i kada ga imaju, to je najčešće, samo za prvi razred“, pojasnila je Mihailović.

Ona je istakla da su roditelji odgovarali na pitanje da li im je poznato da se njihovo dijete neposredno ili posredno susrijetalo sa vršnjačkim nasiljem u školi i da je potvrdno odgovorilo 56 odsto ispitanih.

„Roditelji čak smatraju da u situacijama, kada dođe do vršnjačkog nasilja, niti škola niti roditelji ne postupaju adekvatno. Ipak, nije se pokazalo tačnim, najčešće zastupljeno mišljenje u javnosti da roditelji prebacuju krivicu samo na školu. I oni su postpuno svjesni da bi sami trebalo adekvatnije da postupaju u situacijama kada dođe do vršnjačkog nasilja“, ocijenila je Mihailović.

Prema njenim riječima, veliko povjerenje u Savjet roditelja u školi njihovog djeteta ima svega četiri odsto ispitanih.

„Uglavnom ima povjerenje 28 odsto. Uglavnom ili uopšte nema povjerenje 24, odnosno 23 odsto ispitanih. Čak 52 odsto roditelja nije upoznato da je Savjet roditelja uspio da riješi neki određeni problem u školi, u koju idu njihova djeca, a skoro isto toliko ispitanih ne dobija povratne informacije od predstavnika u Savjetu roditelja, šta se dešava na sjednicama Savjeta“, objasnila je Mihailović.

Prebukiranost je, kako je rekla, istaknuta kao jedan od najvećih problema, koje roditelji prepoznaju u školama u njihovom gradu.

„Kao najveći problem škola u njihovom gradu 26 odsto ispitanih je navelo prebukiranost. Gotovo isto toliko njih smatra da je u pitanju nestručan kadar (25 odsto), i nedovoljno finansija (23 odsto)“, saopštila je Mihailović.

Na pitanje da li u školama treba zabraniti svaki oblik prodaje i reklamiranja, kako je navela, 56 odsto roditelja je odgovorili potvrdno, dok 35 odsto smatra da se to treba odnositi samo na one proizvode i usluge, koji nisu važni za obrazovanje.

Mihailović je kazala da je skoro 40 odsto ipsitanih navelo da njihova djeca od prvog razreda nisu održavala časove fizičkog vaspitanja.

„Sale za fizičko obrazovanje ima 82 odsto škola u koje idu djeca ispitanih roditelja. Čak 72 odsto roditelja je napisalo da škola u koju ide njihovo dijete izdaje svoj prostor privatnim školama sporta, plesa ili sličnih aktivnosti. Skoro polovina učenika, kako kažu njihovi roditelji, je počela redovno da održava časove fizičkog vaspitanja u salama tek od četvrtog razreda osnovne škole“, pojasnila je Mihailović.

Ona je kazala da je skoro 40 odsto roditelja odgovorilo da ne zna da li je škola ispoštovala želju njihovog djetete pri izboru drugog stranog jezika.

Mihailović je istakla da je upitnik potvrdio pesimizam roditelja o samom sistemu obrazovanja i da 66 odsto ispitanih uopšte ne očekuje da će posljednja reforma obrazovanja učiniti sistem obrazovanja kvalitetnijim.

„Kada su odgovarali na pitanje, da li su generalno zadovoljni sistemo obrazovanja, zadovoljstvo je iskazalo svega 20 odsto njih, dok je 36 odsto roditelja kazalo da uglavnom nisu zadovoljni, a 41 odsto da uopšte nisu zadovoljni sistemom obrazovanja“, kazala je Mihailović.

Ona je saopštila da se 76 odsto ispitanih ne slaže da treba zadržati devetogodišnji sistem školovanja.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka, Olivera Komar, navela je da je ukrštanje podataka po regijama, pokazalo da uglavnom u školama u centralnoj regiji postoji organizovan produženi boravak.

„Roditelji iz centalne regije, njih 61,5 odsto kaže da, a na sjeveru svega 20 odsto kaže da u školama koje pohađa njihovo dijete postoji organizovan produženi boravak“, navela je Komar.

Ona je rekla da je na jugu Crne Gore četvrtina ispitanih zadovoljna povratnim informacijama o tome šta se dešavalo na sjednicama Savjeta roditelja, dok je u centralnoj i sjevernoj regiji procenat onih koji kažu da dobiju povratnu informaciju, između 12 i 16 odsto.

„Ali, uglavnom ili je ne dobiju uopšte, ili je dobiju ponekad, ali nedovoljno često. Na sjeveru, recimo, 57 odsto njih nema apsolutno nikakvu povratnu informaciju o tome šta se dešavalo na sjednicama Savjeta roditelja“, objasnila je Komar.

Kada je riječ o najvećem problemu škola u njihovom gradu, kako je navela, na sjeveru se najviše žale na nestručan kadar, na nedovoljno finansija, pa onda na nestručan menadžment.

„U centru, pak misle da im je najveći problem prebukiranost, problem broj dva je nestručan kadar i problem broj tri je nedovoljno finansija. Na jugu kažu da je najveći problem nedovoljno finansija, pa prebukiranost, pa onda nestručan kadar. U zavisnosti od toga gdje se škola nalazi, roditelji i djeca kubure sa različitim problemima“, obajsnila je Komar.

Ona je navela da najviše sala za fizičko obrazovanje, iako se fizičko tamo najmanje održava, ima u centru, zatim na jugu, pa na sjeveru.

„Na sjeveru i na jugu, imate mnogo više onih koji kažu da postoji neka sala, ali da ona nije uslovna“, kazala je Komar.

Roditelji, kako je rekla, uglavnom kažu da treba zabraniti svaki oblik prodaje i reklamiranja u školama, ali je interesantno da najmanje tako kažu oni na sjeveru.

„Pretpostavljam da je to zbog toga što tamo ima najmanje reklamiranja. A najviše su nezadovoljni oni koji su u gradu, i 59 odsto kaže da definitivno treba zabraniti svaki oblik prodaje i reklamiranja u školama“, objasnila je Komar.

VEZANO: Ministarstvo odgovorilo: Anketa je koristan input

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti