GRAD TEATAR: PREDSTAVE “IZAĐI I BORI SE?”, “PRELIJEP GLAS” I “ŽIVE” NA PROGRAMU

FESTIVALA “GRAD TEATAR” KAO DIO PROJEKTA “SEXUAL THEATRE”

VEČERAS nastaviće se mini ciklus posvećen feminističkom čitanju klasične literature izvođenjem tri predstave koje su dio projekta „Sexual Theatre–A Feminist Readings of Classics“, kofinansiranog od strane Kreativne Evrope.

Ovaj projekat sprovodi JU „Grad teatar“ zajedno sa Bosanskim narodnim pozorištem iz Zenice (BIH), centrom Faz Kultura iz Brage (Portugal) i Univerzitetom „Pol Valeri (Paul Valéry)“ iz Monpeljea (Francuska).

Na tvrđavi Mogren, sa početkom u 21 čas biće izvedena predstava „Izađi i bori se?“, rađena po o motivima književnog djela “Nova portugalska pisma” autorki Marije Izabel Bareno, Marije Veljo da Kosta i Marije Tereze Horta, u režiji Lajle Kaikčije, po tekstu Stele Mišković.

Rediteljka Lajla Kaikčija,u rediteljskoj eksplikaciji navodi: “Naslov 'Izađi i bori se?' je samo po sebi pitanje, izvedeno iz jedne od istinitih priča u predstavi, gdje protagonistkinja trpi višestruka poniženja - kako od ruku svojih zlostavljača, tako i od onih koji su trebali da je zaštite, naime pravosuđa i policije. Autorka Stela Mišković, u svom tekstu, pita: Borite se za svoja prava? Težimo da istražimo to pitanje kroz sam čin stvaranja ove predstave - vođene i inspirisane ženama Nove portugalske književnosti i onima koje su podijelile svoje priče sa nama.“

Režiju potpisuje Lajla Kaikčija, autorka teksta je Stela Mišković, kostimografiju i scenografiju potpisuju Anja Desales i Katarina Brandeo, dizajner svjetla je Luis Silva, dizajner zvuka je Marijana Soares, a prevod teksta potpisuju: Tamina Šop i Jelena Ljumović.

U predstavi igraju: Ineš Filipe, Ineš Lago, David Salvado i Žoana Marija.

***

Predstava „Prelijep glas“ biće izvedena takođe na tvrđavi Mogren, sa početkom u 22 časa. Predstava je rađena po motivima romana “Kaluđerica” Denija Didroa, u režiji Minje Novaković, po tekstu Nedžme Čizmo.

Minja Novaković, rediteljka obrazložila je nastanak predstave kroz osvrt na originalni tekst “Kaluđerica” i kazala: “Didro, poznat kao 'genijalni avangardista novih istina' napisao je djelo od javne i opšte koristi, roman 'Kaluđerica' - najokrutniju satiru ikada napisanu o samostanima. Borba žene protiv okova institucije, rušenje društvenih normi i ideja o ženskoj ulozi su samo neke od tema kojima se bavio. Ne možemo zanemariti činjenicu da djelo napisano 1760. vrlo smjelo i direktno preslikava društvo u kom i dan danas živimo”.

Režiju, scenografiju i svjetlo potpisuje Minja Novaković, autorka teksta je Nedžma Čizmo, kostimograf je Orija Pupo, a prevodioci su Sanela Ahmić i Loran Berže.

U predstavi igraju: Simena Primera, Manon Getaf, Sendi Gazarijan, Paulina Ozre, Matilda Levi-Bakes.

***

Treća predstava ovog ciklusa, pod nazivom „Žive“ izvodi se u spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu, sa početkom u 18 časova. Predstava je rađena po o motivima književnog djela “Mara milosnica” Ive Andrića, u režiji Žulija Serdeire, po tekstu Ajše Eze.

Žulijo Serdeira u rediteljskom eksplikaciji navodi: “Ove priče odražavaju različite društveno-političke i verske tenzije, otkrivajući duboke rane – urezane u ženska tela i u karakter muškaraca. Namjera je takođe da se otkriju, dovedu u pitanje i demontiraju arhetipski modeli muškosti koji održavaju nasilje nad ženama, predlažući ideju da se određene uloge moraju prestati igrati – na sceni i u stvarnom životu.

Predstava je namijenjena publici uzrasta 16+.

Režiju potpisuje Žulijo Serdeira, autorka teksta je Ajša Eze, kostimograf je Ena Begičević-Čeliković, prevodilac Melisa Begović, a muziku je radio Igor Kasapović.

U predstavi igraju: Adna Kaknjo, Tamara Miličević-Stilić, Mirza Bajramović.

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti