Gušti kupanja zimi

Od življeg krvotoka do boljeg seksa

foto: Miloš Ćetković @ Slovenska Plaža, Budva

Širom primorija se ovih dana plivalo za krst časni. Mladi i stari kupači su se hrabro bacili u nimalo toplo more, dok su sa strane gledali posmatrači u toplim kaputima. Ali mnogima, to nije jedini razlog da u ovim mjesecima uđu u vodu.

Zimski su kupači na neki način mali ovisnici o takvom kupanju. Svi ističu da se u hladnoj vodi izvrsno osjećaju, za što može postojati jednostavno objašnjenje. Bol koju bi izazvala hladnoća uspješno blokiraju endorfini, opijati koje proizvodi naše tijelo, a hladnoća je snažan podsticaj i za oslobađanje dopamina i serotonina koji su odgovorni za osjećaj sreće.

1496455_10203067085896760_2133611074_o.jpg

Hrabri zimski kupači su uvjereni kako im je zbog toga zdravlje bolje, tvrde da se uopšte bolje osjećaju, da im je cirkulacija bolja i da ih ne napadaju ni reuma ni prehlade. Ljubitelji hladnog mora kunu se u bolji seks. Izgleda da redovno kupanje u hladnom može poboljšati izlučivanje hormona testosterona u muškaraca i estrogena u žena, što bi, po nekima, trebalo pomoći u redovitijem i kvalitetnijem seksu. Ko je hrabar, neka isproba!

Katarina-i-Mauro-Zaraj-ne-mare-za-zimu-more-ljekovito-tek-ispod-12-stupnjeva_ca_large.jpg

Ljudsko je tijelo svojim fiziološkim mehanizmima bolje prilagođeno borbi protiv hladnoće nego protiv prekomjerne topline. Pri tome ne smijemo zaboraviti da je sposobnost vode da na sebe veže toplinsku energiju, tzv. toplinski kapacitet vode, 26 puta veći od toplinskoga kapaciteta vazduha. To znači da će se tijelo 26 puta brže ohladiti u vodi nego u vazduhu iste temperature. Zbog toga se pomorcima savjetuje da zadrže na tijelu što više slojeva odjeće ako se dogodi brodolom, kako bi se među slojevima zadržalo što više koliko-toliko toplije vode, zagrijane toplinom tijela. Razlika od pola stepena može značiti razliku između svijesti i nesvjestice, između života i smrti.

kupaci_tucepi3-041112.jpg

Objektivni pokazatelji zdravstvene koristi od zimskog kupanja nisu uvjerljivi. U jednoj studiji je nađeno da zimski kupači imaju više bijelih krvnih zrnaca ili leukocita, iz čega se zaključilo da bi ti ljudi zbog toga trebali biti otporniji, ali nije pokazano jesu li zaista otporniji. U drugoj je studiji utvrđena veća stepen antioksidansa, važnih za zdravlje i odbranu organizma, čak i od tumorskih stanica, ali u drugim studijama ti nalazi nisu potvrđeni. Poređenja između zimskih i onih drugih plivača nisu u tim studijama sprovedene. Svako bavljenje sportom, a i plivanje je sport, korisno je i zdravo.

Legenda koju smo svi čuli kao mali, a u čiju nas istinitost svake godine uvjerava međunarodna televizijska razmjena, govori o nekakvim, s dužnim poštovanjem, Fincima ili Rusima koji se oko Nove godine najprije dobro napare u vulkanski vrućim saunama, a potom se goli povaljaju u snijegu. I to sve onako čoporativno. Kažu, dobro im je za zdravlje i dulje žive.

No, za osobe zrelije dobi takva gimnastika može biti iznimno opasna. Ekstremne temperaturne razlike kojima se tijelo naglo izlaže nisu dobre za krvne žile, pogotovo ne za krvne žile osoba zrelije dobi jer su one smanjene elastičnosti. Takve temperaturne razlike mogu izazvati nesvjesticu, a ako se tako nešto dogodi u hladnome moru ili pri padu u ledenu rijeku, čak i smrt. Još uvijek nije sigurno je li za opasnu nesvjesticu koja može nastati pri naglom skoku u vodu navodno dovoljna temperaturna razlika od samo 5°C. (otvoreno more)

tumblr_mju2mazb6S1rfp1lho1_1280.jpg

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti