- izbjegavanje borakva napolju i izlaganja suncu tokom najtoplijeg dijela dana (preporuka je od 10 do 17 časova)
- redovan unos tečnosti, prije svega vode, više od dva litra dnevno
- izbjegavanje naporne fizičke aktivnosti
- nošenje lagane odjeće, zaštititi glavu kapom ili šeširom
- boraviti u rashlađenim prostorijama (preporučena razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature je 10 stepeni).
“Apelujemo na osjetljive grupe poput djece, trudnica, hroničnih bolesnika i starijih da se naročito pridržavaju savjeta ljekara. Oprez se preporučuje i zdravim osobama, jer vrućine loše utiču i na zdrav organizam. Ne ostavljajte djecu u parkiranim automobilima”, ističu u Zavodu.
Dodaju da su radnici na gradilištima naročito izloženi riziku.
“Preporuka Zavoda za hitnu pomoć Crne Gore je obavezno nošenje kompletne zaštitne opreme, češće pauze za odmor i redovno hidriranje (po mogućnosti uzimanje tečnosti na svakih 15 do 20 minuta). Teške fizičke poslove ne bi trebalo obavljati u najtoplijem dijelu dana, već u ranim jutarnjim satima ili uveče”, naglašavaju.
Uprkos vrućinama, kažu, ne bilježe značajniji porast broja pacijenata.
“Očekivano, raste broj pacijenata u Podgorici i u južnim opštinama, ali je na nivou prošlogodišnjeg. Medicinski timovi hitne pomoći na nivou države dnevno pregledaju između 800 i 900 pacijenata u ambulanti, obave oko 150 terena i između 40 i 50 transporata prema urgentnom centru i opštim bolnicama. Ističemo da nije registrovan veliki broj pacijenata sa simptomima sunčanice. Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale su bolovi u grudima, vrtoglavica, glavobolja, povišena temperature, mučnina, povraćanje i dijareja”, poručuju.
Kako dodaju, svakodnevno vode evidenciju o broju pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska pomoć.
“Ukoliko taj broj naglo poraste ili uočimo neobičnu simptomatologiju – o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključuju u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
