Hrvati i Slovenci ne štede na internet prezentacijama. Mi, sa druge strane – da!

Hrvatski turizam je prvi put promovisan na internetu 1997. godine, kada je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila svoju internet stranicu, na kojoj je danas predstavljena sveukupna turistička ponuda Hrvatske. HTZ je u aprilu, 2009. osnovala Službu za internet i pokrenula Fejsbuk stranicu Love Croatia.

(ovaj članak je drugi dio članka Ponuda Crne Gore na globalnoj mreži nedovoljna i slabo iskorištena, država nema strategiju autorke Damire Kalač za vijesti.me)

“Rastom od preko 200 odsto godišnje, sada ta stranica broji preko 820.000 korisnika i nalazi se među pet najvećih facebook stranica nacionalnih turističkih organizacija u svijetu, pretvarajući nas iz organizacije koja prati svjetske trendove u onu koja kreira i postavlja nove standarde u onlajn promociji. Aktivno smo prisutni i na drugim popularnim društvenim mrežama i servisima na internetu, Twitter, Instagram, Google +, Foursquare, YueTube”, kazala je Viviana Vukelić iz Službe za informisanje HTZ.

HTZ, prema programu rada za ovu godunu, sprovodi onlajn komunikaciju u segmentima: oglašavanje na portalima putem slikovnih oglasa, oglašavanje na društvenim mrežama, SEO i SEM strategija (SEO - optimizacija za pretraživače, SEM - plaćeni način oglašavanja na internetu). Planirano je i prilagođavanje stranica HTZ na 16 jezika, te objava putopisnih blogova...

Marketinške kampanje primarno su koncentrirane na period predsezone (mart-jun), te dijelom na postsezonu. Kampanje se, prema riječima Vukelićeve, sprovode na relevantnim veb portalima emitivnih tržišta Austrije, Belgije, Češke, Francuske, Italije, Mađarske, Holandije, Njemačke, Poljske, Rusije, Skandinavije, Slovačke, Slovenije, Španije, Švajcarske, Velike Britanije, Irske.

“Do sada je realizovano 828.819.987 impresija”, dodaje Vukelićeva. “Poznato je da savremeni putnik informaciju o putovanju traži putem interneta. Ono što je nekad bila lična preporuka danas su društvene mreže, te razni blogovi/forumi o putovanjima. Internet sve više dominira kao medij koji presudno utiče na odabir i kupovinu turističkog proizvoda, ne samo da je gotovo nezaobilazan u fazi priprema odmora, odabira destinacije, prikupljanja informacija o istoj i planiranju putovanja, već se onlajn obavlja i sve veći broj transakcija proizvoda turističkog karaktera”, kažu u HTZ.

Važnost onlajn promocije turističke ponude shvatili su i Slovenci. Ta zemlja je lani u internet promociju slovenačkog turizma uložila tek 30.000 eura, ali su ulaganja za ovu godinu višestruko uvećana - na čak 600.000 eura. Strategijom politike razvoja turizma, Slovenija planira da u 2014. ulaganja uveća na 850.000, nakon čega slijede dvije godine kada će u onlajn promociju turizma biti uloženo manje novca: U 2015.

Slovenci će u internet promociju turizma uložiti 700.000, a 2016. godine 800.000 eura. Strategija predviđa povećanje posjeta na zvaničnu stranicu Slovenia.info za oko tri odsto, te poboljšanje pozicije Slovenije na ICT listi Svjetskog ekonomskog foruma za makar tri mjesta.

Slovenci će u internet promociju turizma uložiti 700.000, a 2016. godine 800.000 eura

Planiran je i rast broja onih koji prate zvaničan Tviter nalog Slovenačke turističke organizacije (STO) na makar 300 novih članova godišnje, te porast broja aktivnih članova na Fejsbuku za makar 10 odsto.

 

croatia_tourist_agency_atlantis3.jpg

Fejsbuk stranica ažurirana 2011.

Zvanična Fejsbuk stranica NTO, koja će u okviru ovogodišnje onlajn kampanje biti redizajnirana, sada ima oko 840 fanova i ažurirana je nedavno. Na Fejsbuk mreži postoji i jedna stranica koja ima potencijala, ali koja je, nažalost, posljednji put ažurirana u oktobru, 2011.

Stranica iLike.me kreirana je prije dvije godine, ima skoro 26.000 fanova. Nije poznato za čije potrebe je stranica kreirana, ali je, sudeći po njenom sadržaju, jasan bio cilj: promocija turističkih potencijala Crne Gore. Na stranici je objavljen veliki broj fotografija fanova stranice, snimljenih u različitim djelovima Crne Gore, na stranici su prenesene i brojne medijske objave o turističkoj sezoni, ponudi...

Kako je Fejsbuk jedna od omiljenih društvenih mreža, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu i šire, kreiranje stranice i dovođenje nemalog broja onih koji će pratiti aktivnosti na njoj (što nije lak posao), izgledaju kao uzaludna rabota.

Sve više onlajn platiša

Nije poznato koliko novca u Crnu Goru uđe kroz onlajn plaćanja, ali sudeći prema broju onih koji izdaju smještaj i koji na svojim veb lokacijama nude uslugu elektronske trgovine, iako je njihov broj u porastu, to svakako nije još na zavidnom nivou.

Na sajtu Crnogorske komercijalne banke (CKB), koja je među prvima klijentima ponudila mogućnost naplate usluga putem interneta, na listi klijenata samo su samo dva hotela korisnici te usluge - hotel “R” iz Bara i hotel “Per Astra” u Perastu.

Lista klijenata NLB Montenegro banke je dosta duža i na njoj su dvije firme za iznajmljivanje vozila (Rent-a-Car in Montenegro i Terrae Car), hoteli “Posejdon” sa Jaza, “Dolce Vita” u Bečićima, hotelska grupa “Montenegro Stars”, u okviru koje posluje i hotel “Splendid”, “Ruža vjetrova” u Dobroj Vodi, hotel “Đurić” iz Petrovca, te Soho Travel, turistička agencija. Na listi klijenata NLB Montenegro banke je i RaftingMontenegro.com, a putem interneta je moguće platiti i turu kroz kanjon Nevidio.

“Svakodnevno je potražnja za ovim servisom sve veća, a naročito su zainteresovani klijenti koji se bave izdavanjem smeštaja”, kaže Mile Grbin, direktor sektora. Ono što takav sistem čini atraktivnim, prema njegovim riječima, je što je trgovac koji izdaje smještaj potpuno siguran u naplatu svojih aranžmana, a sistem prodaje radi 24 sata dnevno.

 

Damira Kalač za vijesti.me

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti