Intervju sa Gibonnijem

 U okviru tzv. off programa Don Brankovih dana muzike gostuje Džiboni, još jedna velika zvijezda regiona, nakon što su Masimo Savić, Arsen Dedić, Gabi Novak, Josipa Lisac prethodnih godina osvojili srca festivalske publike. Na Don Brankovim danima muzike Zlatan Stipišić Džiboni nastupiće u akustičnoj postavci s pijanistom Matijom Dedićem, violinistom Markom Remljakom, bubnjarem Branimirom Gazdikom, basistom Markom Reljanovićem i pratećim vokalom Teom Brajčićem. Koncert, čiji je sponzor Coca-Cola, održava se u nedjelju 26. jula, na Trgu ispred Katedrale Sv. Trupuna, s početkom u 21 sat. Sve karte su rasprodate.

U razgovoru za KotorArt Džiboni ističe da je mjesto koncerta samo po sebi veoma inspirativno i da posjeduje specifičnu "scenografiju, te da će na Don Brankovim danima muzike svakako dati sve od sebe.

Vaša muzika je, stilski posmatrano, determinisana u okvirima pop kulture, kao mješavina stilova. Međutim, uvjek se spominje i to da u pjesmama postoji mediteranska atmosfera, kao i intimna lirika. Šta je to što Vašim pjesmama obezbjeđuje tu mediteransku notu?

To je određeno samim mojim rođenjem. Mislim da je kroz ovih nekoliko hiljada godina Mediteran sa svojim obalama bio kao jedan veliki lonac u koji su svi narodi koji ga čine stavljali svoje začine, praveći tu veliku supu. Postoje neke srodne stvari bez obzira na to da li je u pitanju Italija, Izrael, Turska, Francuska, Hrvatska, Crna Gora, Španija, a to su harmonija i sentiment. Tako, moje prirodno stanje jeste da sipam iz tog lonca u svoj tanjir.

Imajući na umu raznorodnost stilova Vaših pjesama, ne mogu da se ne setim muzike iz perioda Vaših muzičkih početaka. Koliko se danas, interpretativno ili možda samo u auditivnom smislu, interesujete za te "tvrđе" stilovе, poput hard roka, hevi metala i slično?

Uvijek sam isticao da su moji veliki heroji, uzori i učitelji u životu bili Led Cepelin. Oni su bili četvorka nemirnog duha koji su učinili sve da izbjegnu kliše. Puno ih je zanimala folk muzika, etno, bluz, mnogo su eksperimentirali s onda poznatim novim tehnologijama koje su u to vrijeme bile revolucionarne. Mislim da nemam na vidiku nijedan bend tog usmjerenja i stila danas, da posjeduje takvu širinu. Kad bi mi neko ukazao na to da takav bend postoji, sigurno bih mu bio zahvalan. Ali u ovom trenutku ništa slično ne vidim.

Bilo je riječi u medijima da ćete biti ovogodišnji član žirija popularnog takmičenja "X Factor". Zašto nije došlo do saradnje?

Nisam imao vremena i, da budem pošten, ne mislim ni da sam za to kompetentan. Što možeš reći nekome ko ima 19 godina i možda bolje pjeva od tebe? Koliko sam uspio naučiti u ovih 20 godina, ne postoje nikakva pravila. Čuo sam mnogo neafirmisanih, a fantastičnih muzičara, a čuo sam doduše i mnogo ispodprosječnih koji su jako popularni. Tako da mi se nekad čini da ja nisam osoba koja najbolje razumije kako stoje stvari.

Kako gledate na takmičenja s takvom koncepcijom? Čini se da mali broj pobjednika može da dosegne onu popularnost koja je zadesila svojevremeno Suzan Bojl.

A šta ja znam, nemam vam ja o tome definisano mišljenje. Mislim da neko stvarno može biti rođen s vrhunskim vokalom, ali vrhunski vokal je kao i vrhunski spiker. Čovjek može s prekrasnim glasom pričati i gluposti, ali može s nekakvim promuklim i nesavršenim glasom ispričati fantastične priče. Tako, mislim da se ništa ne može isfabrikovati. Jednostavno, moraš biti pravi čovjek s pravim pjesmama. Za ništa drugo ne znam, za nikakav drugi put. Vjerojatno postoji, ali ja ne znam za njega.

Gdje se nalazi budućnost mladog talenta u vrtlogu interesa medija, želja roditelja, sugestija žirija...?

Mislim da je put za mladog muzičara da svira što više pred ljudima u nekom direktnom kontaktu. Mislim da je to put gdje možeš sa svojom upornošću doći do svoje sorte ljudi koja će te prepoznati i razumijeti. To je možda teži put, ali je zdraviji za mladu osobu, a i za publiku.

foto: Jugoslav Belada

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti