Kakav je kvalitet ribe u Jadranskom moru?

Skorije su Primorske novine pisale o problemu krivolova u Jadranskom moru, pa se uskoro vrše provjere stanja ribe i njenog kvaliteta. Crnogorska kočarska flota je mala, udio u Jadranskom ulovu neznatan, te to doprinosi da je stanje ribljeg fonda daleko bolje nego u ostatku Jadrana, kazao je u razgovoru za cdm rukovodilac Laboratorije za ihtiologiju i morsko ribarstvo Institut za biologiju mora Aleksandar Joksimović.


On je naglasio da je u narednom periodu potrebno modernizovati našu flotu, ali i inspekcijske službe, jer će se nelegalnom ribolovu, do ulaska u EU morati u potpunosti stati na kraj.

Prema njegovim riječima trenutno, po podacima MEDITS projekta, istraživanja kočarskih resusra u Mediteranu, biomasa u našim vodama  kreće se od od 500 do 600 kg/km2.


Ta cifra pokazuje da je stanje u našim vodama još uvijek dobro“, istakao je Joksimović.

Nove podatke o količini ribe u našim vodama, Joksimović očekuje na jesen, jer će u okviru projekta MEDIST  ovog mjeseca u naše vode uploviti istraživački brod „Pascvale e  Cristina” u saradnji sa Institutom COISPA iz Barija.

Na deset ustaljenih pozicija će se istraživati biomasa svih riba, glavonožaca i školjki. Dakle sve ono što koče ulove biće naučno obrađeno i ispitano. Taj projekat ima zadatak da Crna Gora, iako nije članica EU ponudi svoje podatke, procijeni biomasu i pruži doprinos očuvanju ribljih resursa“, pojasnio je Joksimović.


Preciznije, on navodi da će rezultati istraživanja pokazati gustinu, odnosno količinu ribe u moru.

Na osnovu detaljnih podataka procjenjujemo matematičkim modelima, koliko se ribe može uloviti na godišnjem nivou odnosno, a da se ne ugrozi opstanak tih ribljih vrsta“, kazao je Joksimović.

To su podaci koji se daju kao preporuka Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja za godišnju kvotu, odnosno broj brodova koji može biti aktivan u ribolovu.

U ovom trenutku to je to 17 koča manjih dimenzija i mogućnost za još dvije do tri veće koče dimenzija preko 24 metra, koje bi radile na većim dubinama dalje od 8 Nm“, naveo je Joksimović.

On kaže da će rezultati ovog istraživanja biti i osnov za preporuke Generalnoj komisiji za ribarstvo Mediterana, čiji smo punopravni član.

Pored toga, izvjesno je da će uskoro, biti usvojen zajednički menadžment plan korišćenja resursa u Jadranskom moru, koji će ipak prepoznavati određene lokalne specifičnosti zemalja i njihovo učešće u ukupnom ulovu.

Iako je naša flota mala, iako je udio u ulovu neznatan, to ne znači da ne moramo biti  odgovorni prema tim resursima i smatram da smo još uvijek u dobroj poziciji, jer je stanje u našim vodama daleko bolje nego u ostatku Jadrana“, naglašava Joksimović.

On je ocijenio da će dalji plan razvoja i pregovora sa EU značiti i modernizaciju ribarske folote.

Nadam se da ćemo moći da iskoristimo i neke EU fondove za poboljšanje sigurnosti naših ribara na brodovima“, ističe Joksimović.

Joskimović je dodao da EU neće dati novac za kupovinu novih brodova.

Međutim našim sredstvima, kreditima i ekonomskim povlasticama, trebalo bi da damo šansu našim ribarima da ojačaju flotu i kao takvi uđemo u EU“, očekuje Joksimović.

Pored toga on je naglasio da su dosadašnja istraživanja u okviru projekta MEDITS, pokazala da je stanje u našim vodama dobro, u odnosu na ostatak Mediterana, gdje se, kako navodi, uvode i restriktivne mjere i smanjenje ribolova i broja brodova.

„Ja se nadam da kod nas to neće biti slučaj niti jeste u ovom trenutku. Apsolutno nijesmo prijetnja jadranskom ni mediteranskom ribolovu“, kazao je on.

Kao dio pregovaračkog tima za poglavlje 13-ribarstvo, Joksimović, naglašava neophodnost timskog rada, Ministarstva, Instituta, ribara kao najvažnijih aktera ribarstva i MONSTAT-a i zajedničkih dogovora za sve buduće korake u procesu pripreme pregovora, te naročito u jačanju kompletnog sektora ribarstva (administracije, logistike na kopnu, preradjivačkih kapaciteta, prikupljanja podataka).

Posebna pažnja posvetiće se nelegalnim aktivnostima u ribolovu. On ističe da će sve aktivnosti koje se rade mimo propisa i pravila biti strogo kontrolisane i sankcionisane.

Naši ribarski inspektori vrše redovne kontrole. Treba reći i da je ribarske inspektore u skoroj budućnosti potrebno dodatno opremiti, prije svega brzim plovilima. Mislim da lagano ulazimo u neku ozbiljnu priču, a nelegalno ribarstvo moramo svesti na nulu“, naveo je Joksimović.

Istraživački brod „Pasquale e  Cristina”, uploviće ovog mjeseca u crnogorske vode, a nove podatake o količini ribe u našim vodama, Joksimović najavljuje za jesen.

 

Izvor: CDM

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti