Stručni žiri je među selektovanim radovima izabrao djela umjetnika koji će dobiti nagradu za skulpturu, sliku, crtež, fotografiju ili grafiku. Takođe, biće dodijeljene pohvale i nagrade u vidu samostalnih izložbi u galeriji „Marko Krstov Gregović“. Stručni žiri ovogodišnjeg bijenala činili su: dr Pietro Marangoni, sociolog, novinar i galerista (Italija); dr Milija Belić, filozof i multimedijalni umjetnik (Francuska); doc. art Slobodan Tomić, akademski grafičar (Hrvatska); Miroslav Masin, akademski slikar (Makedonija); Stojan Đurić, akademski slikar (Srbija); mr Dragan Mijač Brile, akademski vajar (Crna Gora); mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti (Crna Gora), predsjednica žirija.
U nastavku donosimo tekst koji je za katolog napisao jedan od članova žirija, Pietro Marangoni: „Kada se rodi dijete, na svijetu se osjeća energija čudesnog i iznenađujućeg. To je pojava nečeg novog i božanskog. Suština ljepote. I ta magija je napravila da to stvorenje bude nago. Nagost oduvijek „krade” ljudski duh. Čovjek, bilo da je muško ili žensko, teži nagosti kao što teži i beskonačnosti. Skoro kao droga duše koja se približava čistoći, svetom, a tako i istini: apsolutnoj ljepoti. Naravno da je ljepota subjektivan koncept, ali potraga za ljepotom je konačni smisao života. Svih nas. Ljepota je sinonim za život, za mladost, ljubav, radost, budućnost. Čovjek teži da sačuva ljepotu u vječnosti, i to potvrđuju brojna svjedočanstva iz paleolita kakva su Venera iz Vilendorfa, kao i predivna, moderna Venera iz Dolni Vestonice, i one su opipljiv dokaz ove tvrdnje. U svim civilizacijama, na svim geografskim širinama, na svim kontinentima, kroz sve vjekove, i u svim religijama, nagost predstavlja tabu, jednu od velikih „misterija” našeg života: nešto što ima, takoreći, magičnu dimenziju. Uvijek. Zato što predstavlja težnju ka besmrtnosti. U njoj je zapravo potreba za svetim, koja postoji u svima nama. Čovjek se uvijek suočavao sa nagošću. Dakle sa ljepotom. Uvijek je idealizovao. Šta možemo reći o savršenstvu djela kakva su Milojska Venera, Polikletov Efeb ili Mikelanđelov David? A potom i slikovite predstave koje govore o putu razvoja kulture čovječanstva. Svako ima svoju predstavu ljepote i svako ima svoj idealni akt. U ovom našem društvu, u kom su ideologije izgubile harizmu, u kom je spoljna ljepota zamijenjena za „specijalni efekat”, u kom je nagost banalizovana do mjere pornografije, imati hrabrosti da se organizuje Internacionalno bijenale akta u Petrovcu u galeriji koja nosi ime umjetnika vizionara kakav je bio Marko Gregović, predstavlja kulturni doživljaj posebne važnosti. Njegovati ljepotu kroz umjetnost, njegovati pristup koji će ponovo otkriti magiju života, imati tendenciju ka budućnosti satkanoj od radosti kojoj svi moramo težiti da bi pobijedili banalnost, konformizam, neznanje, jedini je put kojim možemo ići da bismo se spasili od varvarizma. Živjela nagost, živjela ljepota!”
Na otvaranju izložbe obratiće se potpredsjednik Opštine Budva, gospodin Vladimir Bulatović i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve. U muzičkom dijelu programa nastupiće džez kvartet Qart.
IV Međunarodno bijenale akta „Marko Krstov Gregović“ je organizovano nakon pauze od 10 godina i da je veliki odziv umjetnika podjetio na značaj ove manifestacije čiji ćemo duh nastojati da održimo u narednim godinama.
