U nastavku donosimo dio teksta iz kataloga koji potpisuje mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti: „Neobjašnjivost umjetničke prirode, po sebi krije čudesne trenutke duha koji, obuzeti naponom stvaralačkog nadahnuća i kreacije, uzleću i iskoračuju iz prostora učmale svakodnevnosti u prostranstvo slobode, samopreobraženja i osobenog očovječenja u kome, kroz igru različitih likovnih odraza suptilnog i senzibilnog ritma, ostavljaju tragove svoje prisutnosti, a samim tim i samoostvarenja.
Kako nema slučajnosti, tako nije slučajno što ime Petar (grč. „petros“ – kamen ili stijena) nose i Petar Hranuelli i Petar Ćujo, umjetnici koji su svojom zajedničkom izložbom skulptura u staklu i kamenu, početkom ovog ljeta, likovno-umjetnički osmislili i oplemenili izložbeni prostor Moderne galerije „Jovo Ivanović“ u Budvi. Jer, čitav jedan likovni svijet, poseban i jedinstven u bogastvu svoje različitosti, svijet posebnih vremensko-prostornih dimenzija, titrajući između intuicije i zrelog promišljanja, neposredno i iskreno, opipljivo isplivava u formi kamene i staklene skulpture. I upravo i kamen i staklo, njhova struktura, podanost ili otpornost i krhkost u trenucima oblikovanja, kao i druge osobine ovih materijala, ukazuju, pored manuelne vještine u obradi forme, i na neobično bogatstvo imaginacije ovih umjetnika. Tajnovita iskra u korelaciji podsvjesnog i nadsvjesnog otpočinje da budi imaginaciju i priziva ruku umjetnika da u onom unaprijed datom probudi i oslobodi arhetipski oblik, znak ili simbol. Materija je ta koja svojom strukturom i svojom posebnošću, korespondira sa idejom, motivišući umjetnika da stvara i otkriva različite značenjsko-formalne mogućnosti. U mnogim kulturama kamen je simbol božanske moći koja se ogleda u trajnom, neporoznom, neprolaznom i besmrtnom. Na tragu rezultata analitičke psihologije (C. G. Jung, M. L. von Franz, A. Jaffe), možemo zaključiti da kamen predstavlja posvećeni simbol. Simboličko značenje kamena takođe razotkriva da je u njemu skrivena najdublja suština ličnosti i u tom smislu predstavlja sliku sopstva (jer je ono/sopstvo potpuno, tj. nepromjenjivo i trajno). Dok Hranuellijeva likovna poetika (često izražavana i u kamenu) u sebi sažima nekoliko segmenata koji sjedinjeni oformljuju skulpture u staklu prožete efektom prozračnosti u pokretu koji često simulira uslovljenost vjetrom, ili probijanjem kroz prostor, Petar Ćujo oblikuje skulpture u kamenu čija forma odiše statičnom, smirujućom vibracijom na prelazu figuracije u apstrakciju. Takođe, Ćujo, doživljavajući kamen kao određenu vrstu izazova, uspijeva da svojom maestralnom izvođaškom vještinom oplemenjenom duhovnom toplinom, preobrazi hladnu kamenu strukturu u površinski taktilno nježni životni oblik koji često asocira na primarni ženski princip, najčešće predstavljen aktom.“
Petar Hranuelli je rođen u Supetru 1975, a do 1994. godine živi u Postirama na ostrvu Braču. Izlaže od 1994. godine na 56 samostalnih i 108 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.); 1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta "Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora "( 2018.)… O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari. Mnoga djela mu se nalaze u stalnim postavkama muzeja, galerija i privatnim kolekcijama u Hrvatskoj, regionu i inostranstvu. Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, ostrvo Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figuru, redovno u dijalogu s tradicijom od praistorije, preko klasične antike do savremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva. Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu.
Petar Ćujo je rođen u Zagrebu 1991. godine. Završava Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu 2010, te iste godine upisuje kiparski odsjek Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Zagrebu. Akademiju završava 2017. kada stječe naslov magistra kiparstva. Pripada mlađoj generaciji hrvatskih umjetnika, čiji je rad ponajprije vezan uz klasične kiparske forme i tehnike kamene i bronzane skulpture. Učestvovao je na je na desetak zajedničkih izložbi, radionica i umjetničkih projekata, te je imao četiri samostalne izložbe u Zagrebu. Dobitnik je nekoliko studentskih i profesionalnih nagrada u ostvarenju projekata za javnu skulpturu, dobitnik je rektorove nagrade za grupni rad „Hrvatski izumi“. Uz ostvarene samostalne i skupne izložbe, u njegovoj biografiji se nalazi i nekoliko izvedenih i postavljenih skulptura na javnoj površini. Skulpture mu se takođe nalaze u privatnim kolekcijama u Hrvatskoj i inostranstvu, kao i u galerijama. Član je HDLU-a od 2019. godine. Petar Ćujo živi i stvara u Zagrebu.
Izložba će biti otvorena do 7. jula 2021. godine.
