Film donosi priču o autentičnoj budvanskoj poslastici - zmaj torti, tradicionalni način pripreme, ali i osvetljava širi kontekst u vezi sa neodvojivim dijelom lokalne nematerijalne kulturne baštine.

Zmaj torta kao kulturno dobro osim lokalnom pripada i širem nasljeđu Mediterana zbog svog jedinstvenog oblika i diskretno drugačijeg ukusa, izvlačeći na vidjelo najdublje arhetipske slojeve koji se odnose na mediteransko biće grada, grčku, ilirsku i slovensku tradiciju. Namjera autora sa jedne strane bila je i da se razbije mistifikacija zmaj torte, kako bi mlade domaćice naučile da je pripremaju i kako kolač ne bi nestao sa odlaskom starijih generacija. Sa druge strane, film predstavlja nastavak borbe da se Budva identitetski sačuva.

Koreditelj, snimatelj i montažer filma Slaven Vilus demonstrira izuzetni vizuelni senzibilitet za duh grada, njegove detalje i tragove tradicije, a Božena Jelušić korak po korak otkriva način pripreme koji su domaćice često držale u simpatičnoj ženskoj tajnosti.

Pored profesorice Jelušić u filmu govore i sugrađanke LJerka Dragičević i Đurđevka Đeka Bak.

Film „Budvanski zmaj“ takođe je još jedan korak naprijed u popularizaciji ove delicije čiji je recept prvi put objavljen 1996. godine u knjizi „Kako je Budva sanjala Mediteran“, autora Božene Jelušić i Mata Jelušića. Ekranizacija priče o zmaj torti svakako je i najpouzdaniji način da se recept za sva vremena sačuva od zaborava, budući da su u filmu prikazane sve faze pripreme, od sakupljanja potrebnih sastojaka do načina pečenja. Na taj način osigurano je da recept, umjesto isključivo usmenim predanjima, do novih generacija dolazi i na ovaj popularan i svima pristupačan način.

Važna informacija je i da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore razmotrila i prihvatila inicijativu profesorice Jelušić o uspostavljanju zaštite nematerijalnog dobra izrade Zmaj torte u Budvi.

Uprkos jakoj kiši u večernjim satima publika je u velikom broju prisustvovala ovom programu. Autori su nakon projekcije nagrađeni višeminutnim aplauzom, a potom je uslijedilo i njihovo kratko obraćanje.

„Čini mi se da ovdje imamo jednu lijepu priču koju treba da iskoristimo. Ne treba da je držimo ni u kakvoj tajnosti, jer znanje je jedino bogatstvo koje se uvećava širenjem. Ovdje u ovom gradu, upravo kroz neki nevjerovatni vremenski lijevak skliznulo je nešto što dolazi iz veoma daleke prošlosti. I to treba sačuvati, valorizovati i podijeliti sa svima. I čini mi se će sada svima biti lakše da spremaju zmaj tortu. Hvala svima koji su učestvovali i pružili podršku u izradi ovog filma“, istakla je profesorica Jelušić nakon projekcije.

Profesorica se prisjetila i promocije knjige „Kako je Budva sanjala Mediteran“ koja je upriličena 1996. godine na Trgu između crkava.

„Vidjeli ste kolika je gužva bila onda na toj promociji. Grad je tada znao da živi na jedan dobar način. Žao mi je što to sada ne može, ali čini mi se da svi mi možemo makar malo da uradimo. Nek to bude jedan kolač koji će se zaštititi, a u knjizi ima još mnogo toga što se može zaštititi“, navela je Jelušić, posebno zahvalivši Miletu Todoroviću koji je 1996. na kaseti snimio cijelu promociju, Milošu Boreti i koautoru Slavenu Vilusu.

Nakon projekcije filma svi prisutni mogli su da degustiraju zmaj tortu.

Osmi Festival „Ćirilicom“ do 14. septembra organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, uz podršku Opštine Budva, Turističke organizacije opštine Budva i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.