Naš cilj je jačanje javnog zdravstvenog sistema i na tom putu očekujemo istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prake, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Klinčkom centru Crne Gore.

Država je uložila, ulaže i nastaviće još više da investira u znanje i usavršavanje medicinskog kadra, u skladu sa najvećim međunarodnim standardima i medicinskim doktrinama.

Svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, što oni itekako zaslužuju. Takođe, smo svjedoci i sve češće prakse da upravo ti ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante.

Namjera Ministarstva zdravlja nikako nije onemugaćavanje rada privatnih zdravstvenih ustanova, već, naprotiv, partnerski i zdrav odnos, ali nikako na uštrb javnog zdravstva i budžeta građana, koji je itekako poljuljan globalnom ekonomskog krizom, koja ne zaobilazi ni Crnu Goru, posebno kada se zna da sve ove usluge mogu da dobiju u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru.

Takođe, niko ne želi da ospori pravo ljekara na dopusnki rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom.

Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje dopusnog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika (Službeni list CG, br.64/2016,17/2017 i 70/2017) jasno propisuje uslove pod kojima zdravstveni radnik može obavljati dopunski rad.

Uočivši sve češću pojavu plaćenog marketinga od strane privatnih zdravstvenih ustanova, gdje upravo ljekari iz javnog zdravstva promovišu svoje usluge, Ministarstvo zdravlja će u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje, u cilju zaštite interesa naših građana i prava na liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama,  pokrenuti kontrolu poštovanja odredbi Pravilnika od strane komisija za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, ali i pozvati na odgovornost menadžmente zdravstvenih ustanova, koji odobravaju pravo na dopunski rad svojim zaposlenim.

Ministarstvo se na ovaj korak odlučilo zbog činjenice da građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od strane, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru.

S obzirom da svima nama u zdravstu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, nikako ne smijemo dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju, budu zanemareni i prepušteni sami sebi. Tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore.