JRB i dalje ruglo

Ni nakon pune decenije, nekada jedna od najljepših arhitektonskih građevina u Budvi, po kojoj je bila prepoznata, a sada već oronula, zgrada Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB), smještena na samo stotinak metara od Staroga grada, i dalje zjapi prazna, neugledna, ostavljena na milost zubu vremena.

Umjesto luksuznih hotelskih kapaciteta, čekajući donošenje planskih dokumenata za taj lokalitet, koji se nalazi u zoni morskog dobra, državne studije lokacije , zgrada je pretvorena u ruglo.

Nekada lijepe plave škure gotovo su polomljene, a zgrada je zapečaćena dva metra visokom ogradom, kako bi se spriječio "ulazak nepozvanih". Plato ispred nje pretvoren je u prostor za odlaganje barki i brodova tokom zimskih mjeseci, a cijeli, sada već neugledni lokalitet, dodatno urušava neprijatni miris koji dopire iz zgrade.

 

Priču o zgradi koja je trebalo da bude elitni hotelski kapacitet započeo je još prije deceniju i po godina kontroverzni beogradski biznismen Nenad Đorđević, koji je, osim nje, u vlasništvu imao i dio ostrva Sveti Nikola, te luksuzni hotel "Admiral".


Godinama je Đorđević namjeravao da od JRB-a napravi hotel, izgradi omanju marinu i ostale prateće sadržaje za visokoplatežnu klijentelu, ali nakon punih pet godina, za koliko nijesu bili donijeti planovi, niti mu dozvoljena gradnja, odlučio se da je proda.

Na scenu stupa, tada u zenitu poslovnog uspjeha, podgorička kompanija "Vektra", koja za tri miliona eura 2006. kupuje od Đorđevića zgradu i okolno zemljište. Međutim, ni "Vektri" nije pošlo za rukom da odmah, u vrijeme investicionog buma, kada su mnogi inostrani biznismeni bili i te kako zainteresovani za ulaganje u Budvu, realizuje svoje vizije, jer kočnica je bilo nepostojanje planskih dokumenata. Vektra zapada u finansijske probleme sa kojima i dalje kuburi.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti