U rješenju koje je potpisala generalna direktorica Direktorata Ana Cerović naloženo je budvanskom katastru, kao prvostepenom organu, da u ponovnom postupku omogući žaliteljima učešće u ispitnom postupku, koje je prethodno izostalo.

Na rješenje o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine Jadranskog sajma žalili su se Ministarstvu finansija Sekretarijat za zaštitu imovine Opštine Budva, zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kao i fizička lica Dušanka Vukotić i Milan Božović.

Savjet za privatizaciju je krajem septembra usvojio mišljenje da je u postupku privatizacije Jadranskog sajma iz 1998. godine plaćena tržišna naknada za 20.971 kvadrat zemljišta budvanske kompanije.

Samo ovo mišljenje nedostajalo je tada Jadranskom sajmu da postane vlasnik vrijedne nekretnine.

Budvanski Sekretarijat žalio se Ministarstvu jer im nije ni pružena prilika da se izjasne o činjenicama i okolnostima koje su bile od važnosti za donošenje rješenja.

Zaštitnik imovinskih interesa ukazao je na bitnu povredu Zakona o opštem upravnom postupku, ali i da se budvanski katastar poziva na mišljenje Savjeta za privatizaciju koje se odnosi na Jadranski sajam, a ne “Spo invest” i “Safiro beach resort”, zbog čega je trebalo utvrditi činjenice u vezi za pravno sljedbeništvo.

Raniji vlasnici ovog nacionalizovanog placa Vukotićeva i Božović žalili su se da im nije omogućeno, kao zainteresovanim licima, da se izjasne u prvostepenom postupku.

Vladimir Bošković, zastupnik porodice Zenović kojoj je zemljište gdje je Sajam oduzeto nakon Drugog svjetskog rata, saopštio je da su godinu i po prije nego je Savjet dao sporno mišljenje, podnijeli zahtjev za učestvovanje u postupku.

“Zahtjev je Savjet ignorisao, jer mu je vjerovatna namjera bila da se Atlas grupi pokloni državna imovina koja je u postupku restitucije, koju nije kupila, ali je bez problema tokom posljednjih deset godina zalagala za desetine miliona eura koje su uzele sa Kneževićem povezane firme. Onda je tako hipotekovana državna imovina unošena u osnivački kapital preduzeća koja su prodavana”, istakao je Bošković.

Zemljište je država 1948, kako je dodao, uzela ranijim vlasnicima bez centa naknade. „U trenutku transformacije i privatizacije Jadranskog sajma, građevinsko zemljište je po Zakonu o građevinskom zemljištu moglo biti isključivo u državnoj svojini“, naveo je Bošković.

Izvor: Vijesti.me

Vezano: 

Katastar odbio uknjižbu Atlasa na sajamsko zemljište

Krah Jadranskog sajma

Zemlja Jadranskog sajma pod restitucijom, a dozvola za gradnju u najavi