Turizam i vansezona i treba li mu uopšte kalendar, Kotoru neophodna strategija turizma

Turizam i vansezona i treba li mu uopšte kalendar, Kotoru neophodna strategija turizma

 

Danas vam prenosimo intervju profesora Iva Županovića koji je napravio za tivatski Skala Radio, vezano za strategije turizma u Kotoru, postsezoni i kongresnom turizmu.

Vezan tekst: Yield menadžment ili kako maksimizirati zaradu - razgovor sa profesorom Ivom Županovićem

Valorizacija turizma u osobenom Kotoru i koji su to segmenti, pitanja su za prof. dr Iva Županovića, turizmologa.

 Prije svega želio bih da naglasim da u ovom periodu vidimo da se u Kotoru  razvijaju razni vidovi turizma i ono što je karakteristično je da se ti vidovi turizma  negdje i dopunjavaju a negdje i preklapaju. Zbog toga bih bio, prije svega fokusiran na stvaranje razvoja strategije turizma Kotora. Mislim da je taj dokumenat apsolutno neophodan kako bi se uspostavili prioriteti u okviru samih vidova turizma i kako bi se, na neki način posložili, ne samo u vidu finansijske evaluacije nego i da se na jedan jednostavan način definiše koji su to oblici turizma od kojih Kotor ima najviše koristi, a s druge strane da se izgradira i koji to vidovi turizma nijesu prisutni.

 

 A koji su to vidovi turizma, po Vama koji nijesu dovoljno prisutni a itekako bi doprinijeli turističkoj privredi Kotora?

- Prvenstveno mislim da je to kongresni turizam, najprofitabilnija vrsta od svih vidova turizma, vezano i za potrošnju koja generiše ka vanpansionu a s druge strane treba naglasiti da Kotor u ovom trenutku nema razvijenu receptivu, smještajne kapacitete za taj vid turizma. Zbog toga izražavam apel da se na mjestu nekadašnjeg hotela “Fjord” što prije krene sa tom investicijom, koja bi bila izvanredan centar, odredište za gradnju hotela koji bi ispunio sve uslove za razvoj kongresnog i majs turizma. Pored kongresnog turizma, naglasio bih da Kotor treba i ima perspektivu za razvoj sportskog turizma, prvenstveno u valorizaciji kapaciteta koji se odnose na vodene sportove i na terene kao što su fudbalski. Naravno, treba ih dovesti na nivo da sportske ekipe koriste navedene kapacitete i da se oni, shodno njihovom kvalitetu uvedu u ukupnu turističku ponudu. Da ne bismo ovako selektivno posmatrali pojedinačke vidove turizma, mislim da bi u okviru jedne dobro oblikovane strategije razvoja turizma trebalo posložiti osnovne prioritete. Jedan integrisani turistički proizvod, da podsjetim sastoji se od marketing prirodnih i društvenih atraktivnosti koje Kotor svakako ima i koje nije potrebno uopšte naglašavati. Oni moraju biti razvojne tendencije, prvenstveno u saobraćajnoj pristupačnosti, jer jedna destinacija apsolutno zavisi od toga i što to čini jedan integrisani turistički proizvod,  ne samo u dijelu smještajnih kapaciteta nego različitih vidova turizma. Ono što bih posebno naglasio, integrisanom turističkom proizvodu treba razvijati one vrste turizma koje ne saturiraju prostor i koje ne saturiraju generalno destinaciju jer, da podsjetim održivi razvoj ima tri osnovne komponente, to je ekonomska, ekološka, ali i socijalna. Domicilno stanovništvo mora da bude involvirano u donošenju odluka od značaja za razvoj destinacije.

 Profesore Županoviću, još jedno pitanje. Vi ste profesor na Fakulteu za biznis i turizam u Budvi i Fakultetu za menadžment u Herceg Novom. Možete li nam reći imamo li mi zapravo potencijala kada su u pitanju kadrovi, mladi, sposobni ljudi upravo u ovoj oblasti. Završeni ljudi sa poznavanjem svjetskih jezika, ali i svih novih trendova o kojima govorite?

- Ubijeđen sam da imamo jer ja toj djeci već osmu godinu predajem na raznoraznim nivoima. Ono što je jako bitno naglasiti, da nakon završetka studija oni moraju da imaju, čak i toku studija određenu zastupljenost u praksi u turizmu. Ono što bih ja suherisao je da se napravi jedna čvrsta sinergija između tržišta rada, dakle radne snage, da se tu izmeri što treba turističkoj industriji i u skladu s tim da se vrši upisna politika na fakultetima.

izvor: Skala radio

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti