„Najnovija naučna istraživanja pokazuju da postoje ogromne, do sada nezabilježene podzemne rezerve slatke vode ispod površine Tihog okeana, naročito uz obale Kalifornije i Meksika. Ipak, riječ je o vodama koje ne učestvuju u prirodnoj cirkulaciji, pa nauka još uvijek ne zna kakve će posljedice imati po ekosistem i život čovjeka. Istovremeno, realnost nas upozorava na zabrinjavajuće podatke. Četiri milijarde ljudi na planeti suočava se sa problemom nedostatka vode makar jedan mjesec godišnje. Dvije milijarde nemaju pristup sigurnoj pijaćoj vodi, dok 3,6 milijardi nema obezbijeđene osnovne sanitarne uslove. Jedan od devet stanovnika svakodnevno putuje više od pola sata da bi došao do vode. Žene i djevojke širom svijeta utroše zbirno preko 200 miliona sati dnevno skupljajući vodu, dok nehigijena i loše vodosnabdijevanje godišnje uzrokuju smrt i do 297.000 djece. Prema podacima UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije, već u 2025. godini polovina svjetske populacije suočena je sa ozbiljnim problemom vodosnabdijevanja“, kazao je Lakušić.
U Crnoj Gori, kako navodi, često vlada uvjerenje da živimo u zemlji bogatoj vodom.
„Statistički podaci nas zaista svrstavaju u gornji dio svjetske ljestvice po količini vode po stanovniku, ali ta slika je djelimično varljiva. Najveći dio naših voda je bujične prirode i teško se može iskoristiti. Pored toga, geografska struktura i neravnomjerna raspodjela vodotokova uzrokuju da brojna naselja, naročito u centralnom i primorskom dijelu zemlje, ljeti trpe nestašice. Iako 98% stanovništva ima pristup osnovnim količinama vode, a 89% domaćinstava raspolaže česmama i tekućom vodom (u urbanim sredinama 96%), problem je u kvalitetu i održivosti sistema. Prema analizama, od 28 mjernih tačaka u našoj zemlji samo 7 pokazuje da je voda vrlo dobrog kvaliteta“, kazao je on.
Zastarjela i oštećena infrastruktura, neovlašćeni priključci i neadekvatno hlorisanje dodatno komplikuju stanje, navodi Lakušić te dodaje da je paradoks i to što Crna Gora uvozi značajne količine flaširane vode, a prema procjenama bi, uz odgovarajuća ulaganja, mogla izvoziti i do 300 miliona litara godišnje.
„Posebnu pažnju treba posvetiti činjenici da se u regionu južne Portugalije, Španije, Italije i Balkana, koji uključuje i Crnu Goru, predviđa ubrzano smanjenje količine atmosferskih padavina. Ova godina to najbolje potvrđuje, suša je bila izražena, a potrebe za vodom rekordne. Ipak, Regionalni vodovod je isporučivao istorijske količine, preko 1000 litara u sekundi, radeći u punom kapacitetu i obezbjeđujući stabilno snabdijevanje primorja.
Podsjetimo, prije zaustavljanja nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska 2023. godine, na prelivu izvorišta Bolje Sestre imali smo svega 265 litara u sekundi. To je najbolji dokaz koliko zaštita izvorišta znači za vodosnabdijevanje“, kazao je on.
Dodaje da klimatske promjene dodatno otežavaju situaciju.
„Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu, region južne Evrope i Balkana biće među najpogođenijim smanjenjem padavina. To već pokazuju mjerenja: u Budvi je količina padavina nekih godina bila tek 69% od prosjeka, dok je na Žabljaku prelazila 110%. Rezultat toga su suše i redukcije vode u primorskim gradovima, uz istovremene bujične poplave u planinskim oblastima. Posebno mjesto u ovoj priči zauzima Regionalni vodovod, strateški sistem koji omogućava stabilno vodosnabdijevanje primorskih opština, Budve, Kotora, Tivta, Bara, Herceg Novog i Ulcinja. Ovaj projekat, koji je u funkciji od 2010. godine, je jedno od najznačajnijih infrastrukturnih ulaganja u Crnoj Gori, jer je riješio nestašicu vode na crnogorskom primorju i omogućio razvoj turizma, kao najvažnije privredne grane. Danas Regionalni vodovod raspolaže kapacitetima od preko 1000 l/s, a zahvaljujući investicijama i IPA projektima sprovodi modernizaciju mreže, izgradnju novih cjevovoda i uvođenje savremenih sistema kontrole i upravljanja. Poseban izazov predstavljaju gubici u mreži i potreba za novim izvorima, kao i predstojeće klimatske promjene koje će dodatno opteretiti sistem“, kazao je Lakušić.
Kako je saopštio, tokom ovog ljeta Regionalni vodovod je obezbijedio rekordne količine vode za crnogorsko primorje, što potvrđuje njegovu ulogu kao garanta stabilnog vodosnabdijevanja.
„Planirane su i nove investicije, modernizacija pumpnih stanica, uvođenje digitalnih tehnologija, izgradnja postrojenja od 500 l/s, koje će biti dodatna sigurnost održivog vodosnabdijevanja crnogorskog primorja u susret klimatskim promjenama. Regionalni vodovod nije samo infrastrukturni sistem, već simbol strateškog promišljanja i vizije kako se od jednog resursa može stvoriti oslonac za razvoj cijele države. Njegov značaj prevazilazi granice vodosnabdijevanja, jer je on temelj turizma, privrede i života na crnogorskom primorju. Zbog toga Regionalni vodovod treba posmatrati ne kao običnu kompaniju, već kao nacionalno blago. Voda nije samo prirodni resurs, ona je strateški kapital Crne Gore i upravljanje vodnim resursima mora biti nacionalni prioritet. Svi građani moraju imati jednaku i pravednu dostupnost vodi“, zaključio je on.