U četiri udarne nedelje turističke sezone ulazi se s minusom od oko 165 hiljada turista, koliko ih je stiglo manje nego lani početkom jula. Štaviše, slobodnih kreveta u hotelima i privatnom smještaju može se bez teškoća naći i u drugoj polovini jula, što potvrđuje da se lanjski turistički pritisak – razvodnio.

Naravno, to su male brojke zbog kojih se turistički radnici previše ne uzbuđuju jer im je dvocifreni rast u maju sve to popravio. No, brojke su to koje ipak upućuju na trend koji su tek rijetki profesionalci najavljivali, a većina bagatelizirala.

Turska se, naime, spektakularno vratila u turističku arenu planirajući ove godine mediteranskim zemljama oduzeti oko sedam miliona turista, koje lani nije imala, i tako stići do ukupno oko 40 miliona gostiju u 2018. godini.

Grčka planira ove godine povećati broj gostiju za četiri miliona, na ukupno 32 miliona turista, što im za sada uspijeva jer imaju rast od 15 posto, a i posjet Španiji raste za oko tri posto do sada.

A takav njihov rast ne može proći nezapaženo i za naš turistički promet jer broj gostiju u Evropi koji putuju je manje-više jednak. Ako neko ima puno više gostiju, negdje drugo mora ih biti manje.

Tako na svoje dolaze oni koji su stalno ponavljali da one poklonjene tri godine u kojima smo zbog sigurnosno-političkih okolnosti u konkurentskim zemljama uživali status turističkih zvijezda s dvocifrenim rastom prometa polako ističu. Bilo je to jasno već kada je u junu malo zastao turistički promet i tada su se prvi put ove godine najveće regije našle u podbačaju u odnosu na lani, a nastavio se, evo, zastojem i u dosadašnjem dijelu jula.

Nema panike, ali ipak su u prvih dvadesetak dana jula svgradovi na Jadranu zabilježili manji ili veći minus u dolascima gostiju, u rasponu od tri do čak 12 posto, dok su u noćenjima u manjim zaostacima ili na razini prošle godine. Ako se radi o famoznoj julskoj rupi, zašto smo je lani znali "zakrpiti"? Najlakše bi sada bilo cijelu priču svaliti na fudbalske navijače iz Evrope koji nisu stigli, no kako objasniti zašto su onda otišli u Tursku, Grčku ili Španiju?! Jer Turska je u prvih pola godine zabilježila rast broja gostiju od čak 32 posto, pri čemu im je Nijemaca 60 posto više, Rusa 30 posto više nego lani, a svih gostiju iz EU-a 15 do 20 posto više.

– Činjenica je da se sve ovo moglo predvidjeti još na početku godine, kada je bilo jasno da će se konkurencija vratiti na velika vrata. Hrvatski hotelijeri, koji su povećali cijene za desetak posto, malo su se "zaigrali" sa zaustavljanjem prodaje već u februaru i martu, računajući da će kasnije prodati te postelje po višim cijenama, i ti koji su to napravili sada još traže goste. Kada ih nađu, dobiće nižu cijenu nego da su strpljivo prodavali umjesto zaustavljali prodaju. Situacija na tržištu se promijenila, okruženje je drukčije i nema onog lanjskog velikog pritiska prema Hrvatskoj, to se osjeća. Turska je išla s najnižim mogućim cijenama i uz to uvjerila Nijemce da je sigurna pa avionski gosti idu u Antaliju – kaže Selimir Ognjenović, vlasnik ID Riva Toursa, koji je još ove zime najavljivao ovakav tržišni rasplet.

Kako konkretno izgledaju te cijene, najbolje ilustruje činjenica da u sljedeće četiri nedelje nema ni jednog avionskog leta, na primjer, iz Minhena prema Splitu čija je karta jeftinija od 400 eura. U isto vrijeme, za 399 eura može se letjeti avionom iz Minhena u Antaliju u Turskoj i imati puni pansion u hotelu na bazi "all inclusive" ponude, sa svim jelom i pićem.

Uzlet Grčke i Španije
Grčka je lanjske godine imala 27,5 miliona turista, ove godine planira ih 32 miliona. Turska se s lanjskih 32 miliona želi popeti na 40 miliona gostiju, a Španija, koja je imala 82 miliona turista lani, za sada ima rast od pet do sedam posto. Hrvatska je lani imala 18,5 miliona gostiju, a ove godine se najavljuje oko milion gostiju više.

Izvor: Ružica Mikačić za Slobodnu Dalmaciju Foto: Jugoslav Belada