Mini ciklus predstava posvećen feminističkom čitanju klasika

U periodu od 27. do 30. jula biće održan festival posvećen feminističkom čitanju klasične literature, u okviru kojeg će biti prikazane četiri predstave manje forme.

Ove predstave su dio evropskog projekta „Sexual Theatre–A Feminist Readings of Classics“ koji je kofinansiran iz programa Kreativna Evropa, a na kojem je JU „Grad teatar“ partner, zajedno sa Bosanskim narodnim pozorištem iz Zenice (BIH), centrom Faz Kultura iz Brage (Portugal) i Univerzitetom „Pol Valeri (Paul Valéry)“ iz Monpeljea (Francuska).

U nedjelju, 27. jula, na sceni Između crkava u 21 čas biće izvedena predstava „Ovo nije zemlja za žene“ rađena po motivima pripovijetke „Skočiđevojka“ Stefana M. Ljubiše, u režiji francuskog reditelja Lorana Beržea, po tekstu portugalske dramartuškinje Katje Faišku.

U svom osvrtu, reditelj i autorka teksta govore o predstavi i njenim temama navodeći: “Priča o 'Skočiđevojci' nam predstavlja Ružu, ženu u potrazi za slobodom u patrijarhalnom svijetu u kom ova borba djeluje kao daleka himera. Predstava 'Ovo nije zemlja za žene' uzima ovu legendu kao polaznu tačku, kristališući umjetničku pobunu orkestriranu od strane pet žena koje ovu priču – a i njihovu sopstvenu – pretvaraju i u igralište i u platformu za aktivizam, izmišljajući svijet u kojem njihove strasti zauzimaju mjesto koje one žele. Ali ove žene su glas i mnogih drugih koje sastavljaju ovaj čulni manifest. Pitanja poput „Kada ćeš se udati?“; „Koliko djece želiš?“; "Zar ne misliš da bi trebalo da budeš ženstvenija?"; „Da li ćeš zaista putovati sama?“; „To je muški posao, zar ne?“; "Zar se ne plašiš da ćeš završiti sama?" prelaze kroz generacije i granice, pojačavajući i iskrivljujući kolektivnu maštu. Predstava 'Ovo nije zemlja za žene' ne nudi konačne odgovore niti predlaže utopijsko utočište. Umjesto toga, ona poziva na nelagodu, provocira na razmišljanje. Jer, na kraju krajeva, šta se dešava kada se žena usudi da bude jednostavno svoja? “

Ova predstava je prikazana kao dio programa Evropske prestonice kulture Braga 2025., u pozorištu „Theatro Circo“, koje je jedan od najvažnijih kulturnih simbola Portugala, tokom maja mjeseca, a potom u franscukom gradu Monpelju u okviru festivala „Le Printemps Comediens“, koji je jedan od najznačajnih festivala u Francuskoj. Prikazivanje ove predstave na međunarodnim festivalima je podržalo i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.

U predstavi igraju crnogorske glumice: Anđelija Rondović, Mirjana Spaić, Milica Kekić Martinović, Marija Liješević i Milica Šćepanović.

Napominjemo da je predstava namijenjena publici urasta 12+ . Tokom izvođenja se koristi stroboskopsko svjetlo.

U vezi sa ovim ciklusom predstava najavljujemo i početak izvođenja festivalskih programa na tvrđavi Mogren, novoj festivalskoj lokaciji, zahvajujući Opštini Budva. Na tvrđavi Mogren biće izvedene dvije predstave, i to: u ponedeljak, 28. jula, u 21 čas predstava “Izađi i bori se“, po tekstu Stele Mišković, a u režiji Lajke Kaikčije i u utorak, 29. jula, u 21 čas, predstava „Prelijep glas“ po tekstu Nedžme Čizmo, u režiji crnogorske rediteljke Minje Novaković. Predstava „Žive“ po tekstu Ajše Eze, u režiji Žulija Serdeire biće izvedena u srijedu, u Spomen domu „Crvena komuna“ u Petrovcu, sa početkom u 18 časova.

PODIJELI

Tagged under

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti