O ovom djelu govorila je mr Vlaović, a moderatorka večeri bila je Stanka Rađenović iz Narodne biblioteke Budve. Kao učesnik večeri bio je najavljen i recenzent monografije dr Žarko Leković, koji iz objektivnih, porodičnih razloga nije mogao da prisustvuje promociji.
Kako je autorka istakla, u manastiru Rođenja Presvete Bogorodice, na mjestu gdje je vladika Danilo podigao Cetinjski manastir, a gdje je nekada bio dvor Ivana Crnojevića, nalazi se jedno divno mjesto. Riječ je o Arhivu Mitropolije, gdje se, među starim, kamenim zidinama, nalaze identitet, pamćenje i dragocjenosti.
Vlaović je navela da je na nama da to blago sačuvamo, objavimo i prezentujemo široj i naučnoj javnosti.
„Arhiva Mitropolije dijelila je sudbinu svog stradalnog naroda kroz različite turbulentne istorijske periode. Ona se mijenjala, kako su dolazili razni zavojevači, tako je i stradala, jer je ona čuvar važnih stvari. Često nismo bili u mogućnosti da je sačuvamo, a često smo bili i nemarni, tako da je ona stradala onoliko puta koliko je paljen Cetinjski manastir. Zatim, stradala je 20. jula 1941. godine od Italijana, a 1992. je stradala od naše nebrige, isto u julu mjesecu. Zahvaljujući počivšem profesoru Predragu Vukiću i tadašnjem namjesniku Cetinjskog manastira ocu Nikodimu Komljenoviću, iz nekadašnje zgrade Konzistorije Cetinjske, a danas se tu nalazi Bogoslovija, ti važni arhivski dokumenti su spašeni i preneseni u zgradu manastira. Glavni posao na sređivanju Arhive je svakako preuzeo Državni arhiv koji je u saradnji tada sa vladikom Danilom Dajkovićem uzeo taj dragocjeni materijal i vratio ga sređenog i sortiranog u Cetinjski manastir gdje je i pohranjen. Najstariji dokumenti su od 1873. godine pa sve do današnjih dana. Međutim, dokumeti od 1941. godine, koji su bili jako oštećeni, kasnije su, uz trud i zalaganje profesora Vukića i oca Pavla Kondića, sačuvani onako kako dolikuje. Brigu o Arhivi sada je preuzeo otac Pavle, koji se oko nje trudi i zalaže, ulaže svoje vrijeme i ljubav. Ono što smo mi mogli da uradimo tokom višegodišnjeg istraživanja jeste da blago koje se tu nalazi otrgnemo od zaborava, što ne znači da je ovom monografijom taj dio priče iscrpljen. Naprotiv, samo smo zagrebali nešto od onoga što se nalazi u našoj Arhivi“, kazala je Vlaović.
Prema njenim riječima, pred čitaocima se nalazi netipičan materijal, sfragističko nasljeđe, pečati i pečatnjaci. Tokom rada na monografiji, ona se vodila savjetima doktora sfragistike Benjamina Hekića, direktorice Istorijskog muzeja Tatjane Bojić i profesorica na Istorijskom institutu Beograd dr Tatjana Katić, koja je pomogla oko raščitavanja starih pečata i transliteracije sa staroturskog jezika.
„Ustav Srpske pravoslavne crkve iz 1931. godine je propisao jednu formu pečata, međutim dozvoljena je širina da pečati koji su nekad korišćeni mogu da se koriste i dalje. Ono što je mene posebno motivisalo da krenem u ovu priču oko skupljanja pečata jeste ta njihova umjetnička i originalna izrada. Nekada su pečati bili jako skupocjeni, čuvali su se i prenosili kao najveća svetinja. U slučaju da se zagubi pečat, onda su sva dokumenta morala biti proglašena nevažećim. U ovoj našoj zbirci nalazi se niz pečata, otprilike oko 168, od čega je 158 pečata crkvenih ustanova, a desetak državnih institucija“, kazala je Vlaović i u nastavku večeri prikazala slajdove na kojima su se, pored ostalih, nalazili i pečati budvanske parohije, crkve Svete Trojice u Starom gradu i manastira Praskvica, koji su nastajali u periodu od pretposljednje decenije XIX do početka XX vijeka.
U predgovoru monografije „Katalog pečata i pečatnjaka iz Arhiva Mitropolije crnogorsko-primorske na Cetinju“, koji je pročitačla moderatorka Stanka Rađenović, dr Žarko Leković podsjetio je da je sfragistika pomoćna istorijska nauka o pečatima na poveljama i starim rukopisima. Povelje, kako napominje, kao svjedoci prošlosti, sadrže bezbroj podataka iz kojih se proučavaju i sagledavaju minula vremena i događaji.
„To su pisana svjedočanstva, najčešće o događajima pravne prirode, sastavljena u stalnim oblicima i sa oznakama koje se razlikuju prema mjestu, vremenu i pravnom događaju. Upravo zbog toga se povelje smatraju za najpouzdaniji istorijski izvor. Pečat se otiskivao na donjem dijelu povelje. Sfragistika je u uskoj vezi sa ostalim pomoćnim istorijskim disciplinama, posebno heraldikom, jer se na najvećem dijelu pečata nalaze likovi grbova sa natpisom. Sa diplomatikom je povezana jer su pečati gotovo neizostavni element, bilo da su viseći ili utisnuti. Veze sa numizmatikom se nalaze u činjenici da se na pečatima istog vladara često nalaze iste predstave kao one na novcu. Putem pečata može se doći do podataka o pojedinim vezama podsjetnika pečata sa drugim porodicama, u čemu se ogledaju veze sfragistike i genaologije“, zapisao je, između ostalog, profesor Leković, uz iscrpni osvrt na istorijat pečata na području Crne Gore, od olovnog pečata dukljanskog arhonta Petra s kraja IX vijeka (prvi poznati pečat), preko vladara iz dinastija Balšić i Crnojević, mitropolitskih i manastirskih pečata, pa do sfragističkog nasljeđa iz doba dinastije Petrović-Njegoš.
Na kraju večeri, mr Smilja Vlaović je ukazala da, kao neko ko se dugi niz godina bavi proučavanjem kulturne baštine, smatra da moramo biti svjesni istorijskog konteksta u kojem su nam naši preci „sve ovo ostavili“.
„To su bila mnogo teža vremena nego ova u kojima mi živimo, a mislimo da su najteža i najgora. Borili su se za čistu egzistenciju, sklanjali i bježali, a opet iza sebe ostavljali nasljeđe koje mi danas često ne uspijevamo da sačuvamo, a kamoli da obnovimo. Moja je samo želja, molitva i molba da budemo svjesni onoga što imamo i da ne zaboravimo da su mnoge stvari nestale upravo zahvaljujući našem nemaru. Ako smo u mogućnosti da nešto unaprijedimo i poboljšamo baš lijepo, a ako nismo bar da ne pokvarimo i devastiramo“, zaključila je autorka.
Objavljivanje knjige „Katalog pečata i pečatnjaka iz Arhiva Mitropolije crnogorsko-primorske na Cetinju“ pomogla je Turistička organizacija opštine Budva.
Književni festival „Ćirilicom“, koji organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, biće nastavljen večeras od 21 sat, kada će na Trgu između crkava biti upriličen Okrugli sto „Ćirilica kao inegrativni činilac“. Učestvuju eminentna imena iz svijeta nauke i književnosti: akademik Siniša Jelušić, prof. dr Aleksandar Jerkov, Gojko Božović, Gorčin Blagojević i Ksenija Rakočević. Festival je na programu do 6. septembra.
