“Smatramo da je u javnosti neophodno podsjetiti na važeći pravni okvir i dosadašnju praksu na terenu. Naime, pored odredbi Odluke o komunalnom redu koje jasno regulišu pitanje buke i emitovanja muzike, Stari grad Budva je još 2018. godine proglašen tihom zonom u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Svako eventualno ponovno dozvoljavanje muzike na otvorenom prostoru u ovoj zoni podrazumijevalo bi faktičko poništavanje dvije važeće odluke, što smatramo neprihvatljivim bez ozbiljne analize, jasnih mehanizama kontrole i uključivanja javnosti u odlučivanje”, navodi se u reagovanju Mjesne zajednice.

Dosadašnja praksa , kako ističu, nedvosmisleno pokazuje da propisi nijesu poštovani.

“Limitatori zvuka, koji se ponovo predstavljaju kao rješenje, u praksi nijesu bili instalirani niti kontrolisani. Ograničenje od 65 decibela ostajalo je mrtvo slovo na papiru, bez stvarne primjene.

Štaviše, svjedoci smo da se i pored važećih zabrana pribjegavalo otvorenom zaobilaženju propisa. Zvučnici su skrivani ispod stolova, prekrivani kesama i korišćeni na improvizovan način, čime je obesmišljena svaka regulativa i direktno narušen kvalitet života stanovnika Starog grada”, naglašavaju iz ove mjesne zajednice.

Kako navode ni danas situacija nije zadovoljavajuća. “U blizini kuće Čekrdekovića gotovo svakodnevno dolazi do prekoračenja dozvoljenog nivoa buke od strane jednog ugostiteljskog objekta, bez adekvatne reakcije nadležnih službi. Takođe, objekat Astorija na Brijegu od Budve organizovao je muziku uživo uprkos postojećim ograničenjima. Ovi primjeri jasno ukazuju na selektivnu primjenu propisa i nedostatak kontrole.Dodatno zabrinjava činjenica da pojedini objekti funkcionišu mimo jasnih urbanističkih i pravnih okvira. Kao primjer navodimo objekat u ulici Cara Dušana (KP 2690, LN 2329 KO Budva), koji je prvobitno izgrađen kao privremena konstrukcija bez građevinske dozvole, a zatim naknadno preoblikovan kako bi ostavio utisak trajnog objekta, što otvara ozbiljna pitanja u vezi sa poštovanjem zakonskih procedura”, ističe se u reagovanju.

U takvom ambijentu, kako dodaju, inicijativa za ponovno uvođenje muzike na otvorenom prostoru ne predstavlja unapređenje sistema, već dodatno odustajanje od sprovođenja postojećih pravila.

“Istovremeno naglašavamo da nemamo ništa protiv javnih i kulturnih manifestacija koje se organizuju u Starom gradu, naprotiv – razumijemo njihov značaj i doprinos turističkoj i kulturnoj ponudi grada. Međutim, podsjećamo da su se i organizatori festivala Grad teatar suočavali sa problemima održavanja programa usljed prekomjerne buke iz ugostiteljskih objekata, što jasno pokazuje da ovaj prostor nema kapacitet za istovremeno funkcionisanje kulturnih sadržaja i nekontrolisane muzike.Posebno ukazujemo na očiglednu kontradikciju u zahtjevima dijela ugostitelja, imajući u vidu da su se pojedini od njih ranije žalili na susjedne lokale zbog prekomjerne buke, navodeći da im zbog toga gosti napuštaju objekte. Postavlja se pitanje kako je moguće da se sada zagovara model koji je već dokazano stvarao štetu i samoj ugostiteljskoj djelatnosti”, ističe se u reagovanju i poručuju:

“Ne možemo žrtvovati osnovne uslove života građana zbog komercijalnog interesa. Ovo nije prostor za noćne klubove, nego za kulturni i porodični turizam.Stari grad Budva ne smije postati prostor nekontrolisanog noćnog provoda, niti eksperimentalna zona u kojoj se ponavljaju modeli koji su se već pokazali kao neuspješni.Stoga smatramo da je prije bilo kakvih izmjena neophodno obezbijediti dosljednu primjenu postojećih propisa, pojačanu kontrolu i jasno definisane sankcije za sve prekršioce”, naglašava se u reagovanju.

Ističu da je srno i nedopustivo ponašanje dijela ugostitelja u Budvi odavno je prešlo svaku mjeru. “Bez tendera, bez reda i bez ikakvog osjećaja odgovornosti, šire svoje terase gdje god stignu, prisvajajući javni prostor kao da im je lična svojina. Sve je podređeno brzom profitu, bez brige za izgled grada ili kvalitet ponude.Te terase danas više liče na neuredne vašarske kampove nego na uređene ugostiteljske objekte – zatrpane, haotične i bez osnovnih standarda. A kao vrhunac takvog pristupa, traži se još i dodatna muzika i buka, kao da prostor već nije preopterećen.Da postoji ozbiljna kontrola, pravila bi bila jasna i stroga: visoke cijene zakupa, obavezno besprijekorno održavanje prostora i nulta tolerancija na improvizaciju. Muzika bi bila izuzetak, a ne pravilo.Ovo nije turizam – ovo je stihija. Grad se pretvara u neuređenu pozornicu ličnih interesa, a cijenu toga plaćaju i građani i gosti. Budva zaslužuje red, standard i odgovornost, a ne bahatost koja se danas sve češće toleriše.Mjesna zajednica Stari grad Budva ostaje otvorena za dijalog, ali isključivo na način koji neće ugroziti kvalitet života građana i osnovni karakter ovog prostora”, zaključuje se u reagovanju.