Najava za programe od 15-17. septembra

Sa ciljem ostvarivanja saradnje među institucijama kulture grada Budve, JU „Grad teatar“ će organizacijom dva programska segmenta u vezi sa kulturnom baštinom dati doprinos IX festivalu „Ćirilicom“ u organizaciji JU „Narodna biblioteka Budve – Miroslav Luketić“ i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore.

15, 16. i 17. septembra od 17.30 časova biće izvedena predstava u formi vođene pozorišne šetnje „Nestvarni grad“, po tekstu i u režiji Vuka Ršumovića, produkcija festivala „Grad teatar“, koja se uspješno izvodi već drugu godinu u budvanskom Starom gradu (projekat podržalo i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore).

„Ovaj projekat je iskorak u novo polje savremenog teatarskog izraza u kojem se briše granica između fikcije i stvarnosti, a publika je u prilici da kroz jedinstveno i nezaboravno iskustvo doživi i vidi Budvu na način na koji je nikad dosad nije vidjela i doživjela. Tematski, učesnici su motivisani da razmišljaju o sjećanju na nov i uzbudljiv način, i da tako svoj život stave u nov i uzbudljiv kontekst. Predstava na različite načine aktivira sjećanje kod publike. Učesnici će putem naracije, i putem sopstvene memorije i imaginacije biti transponovani u neke druge svjetove. Namjera nam je da gledaocima omogućimo jedno nezaboravno iskustvo i da im zauvjek urežemo u sjećanje doživljaj stare Budve”, navodi se u rediteljskoj eksplikaciji Vuka Ršumovića.

Pored Vuka Ršumovića, koji potpisuje tekst i režiju, autorski tim projekta čine Ana Tomović, asistentkinja reditelja, Jakov Munižaba, dizajner zvuka, Andreja Hamović, autor vizuelnog dizajna, i Marija Liješević, u ulozi naratora.

 Drugi program održaće se u utorak, 16. septembra, od 20 časova, na platou ispod Citadele. Povodom 180 godina od objavljivanja metafizičkog spjeva „Luča mikrokozma“ Petra II Petrovića Njegoša biće održano predavanje prof. dr Irine Deretić na temu „Filozofski aspekti ’Luče mikrokozma’“.

Irina Deretić je redovna profesorka Odeljenja za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za užu naučnu oblast Istorija filozofije. Težište istraživanja prof. Deretić je antička filozofija, iz koje drži nastavu na osnovnim, master i doktorskim studijama. Područja istraživanja kojima se bavi jesu: antička filozofija (prevashodno Sokratova, Platonova i Aristotelova), ranohrišćanska filozofija, Hegelova filozofija, filozofska hermeneutika, filozofija jezika, srpska filozofska baština, etika vrline, bioetika, itd. Objavila je šest filozofskih knjiga, kao i više od stotinu originalnih naučnih radova, studija, eseja i kritika na srpskom, engleskom, njemačkom, španskom, ruskom, slovenačkom, grčkom i makedonskom jeziku i priredila je četiri toma zbornika Istorija srpske filozofije. Po pozivu predaje na brojnim univerzitetima širom svijeta. Učestvovala je po pozivu na velikom broju domaćih i međunarodnih konferencija, seminara i tribina. Održala je više javnih predavanja kako u domaćim institucijama, tako i u inostranstvu. Član je Izvršnog odbora Srpskog filozofskog društva, Međunarodnog društva za proučavanje grčke filozofije, Njemačkog društva za proučavanje antičke filozofije, Plato’s Society. Učestvovala je u osnivanju Southeastern-European Society for Ancient Philosophy na sastanku u Delfima 2002. Bila je član redakcije časopisa Theoria (2000-2002) i Književna reč (1998-2000). Bila je član Komisije za naučno-istraživački rad Filozofskog fakulteta u Beogradu. Takođe je član uredničkog odbora serije knjiga Beyond Humanism: Trans- and Posthumanism / Jenseits des Humanismus: Trans- und Posthumanismus u izdavačkoj kući Peter Lang Verlag, kao i član Društva za proučavanje Sokratove filozofije. Poglavlje pod nazivom Socrates on Emotions u tematskoj monografiji Bloomsbury’s Companion to Socrates se nalazi u štampi.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti