Nacionalni parkovi osnivaju se u cilju zaštite i proučavanja prirodnih cjelina, i prema poslednjim podacima, na svijetu ima nešto više od 1500 nacionalnih parkova ili rezervata odgovarajućeg nivoa zaštite.

Na prostoru nekadašnje Jugoslavije početkom prošlog vijeka počeo je trend koji je označio intenzivniju zaštitu prirode u tom dijelu Evrope, i ta zemlja je imala čime da se ponosi.

Hrvatska ima najviše nacionalnih parkova, tačnije njih 8, i to su Brioni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitivička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

Ove nacionalne parkove odlikuje netaknuta priroda, i oni zauzimaju nešto ispod 10% od ukupne površine ukupne teritorije države.

Poslije Hrvatske, najviše nacionalnih parkova ima Crna Gora, i to su Durmitor, Biogradska Gora, Lovćen, jezero Skadar i Prokletije.

Ovi nacionlani parkovi zauzmaju nešto ispod 8% od ukupne teritorije, i odlikuje ih posebna prirodna ljepota i prirodne pojave.

VEZANO: SPIEGEL: Želja za profitom na obali Crne Gore: Ljepota i sramota

U Srbiji postoji 5 nacionalnih parkova, to su Đerdap, Kopaonik, Tara, Fruška Gora i Šar planina,

i njih odlikuje nestvarna prirodna ljepota, raznolika flora i fauna i neprocenjiva kulturno-istorijska vrijednost.

Nacionalni park Slovenije je Triglav, a u Bosni i Hercegovini postoje tri prirodna zaštićena područja, Sutjeska, Kozara i Una.

U Makedoniji ih ima takođe 3, i to su Nacionalni park Pelister, Mavrovo i Galičica.

Svaki od ovih prirodnih parkova je cjelina za sebe, i svaki od njih nudi jedinstveno iskustvo boravka u čistoj, zdravoj i netaknutoj prirodi.

U prirodnoj baštini svake zemlje nacionalni parkovi zauzimaju posebno mjesto, to su područja od ne samo prirodnog, već i kulturno-istorijskog značaja za svaku zemlju, pa je sa razlogom svaka od njih ljubomorno čuva i postavlja neke od najviših oblika zaštite životne sredine kako bi se svi parkovi sačuvali u izvornom obliku.

VEZANO: Jugoslovenke na jadranskim plažama davnih 80tih

izvor: tumagazin.rs