Naše kulturno nasljeđe tokom 1420 - 1787 (2)

Danas nastavljamo priču o nasljedstvu koje čuvamo praćeno fenomenalnim fotografijama.

 

 "Za ljude iz Boke more je prirodni ambijent, a pomorske aktivnosti na koje su upućeni geografskim položajem izvor života i blagostanja, kroz cijelu istoriju. I povijest brojnih porodica u Boki, je vezana za pomorstvo. Odrasli smo gledajući brodove koji prolaze zalivom, slušajući priče pomoraca i čitajući knjige o pomorskim podvizima i avanturama.

 

Pored crkava, Pomorski muzej je bio najvažnija kulturna institucija gdje smo, od djetinjstva, gledali modele starih jedrenjaka, pomorske karte Koronelija, brodsko oružje i instrumente, portrete starih kapetana i admirala i sanjali dan kada ćemo se i sami otisnuti na more, posjetiti daleke luke, otkriti egzotične svjetove..." (Antun Sbutega)

 

#13 Portret kapetana Marka Ivanovića

Autor: Mato Đuranović Vrijeme nastanka: 1964. godina
Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 72 x 58 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor

KatalogVenecija2009_Page_057_Image_0001.jpg

Portret kapetana Marka Ivanovića je uvećana kopija njegovog poprsja sa velike zavjetne slike koja prikazuje okršaj Marka Ivanovića sa turskim gusarima u Patraskom zalivu 1751. godine. Originalna slika pripisuje se Frančesku Fontebasu (Francesco Fontebasso), Tiepolovom učeniku (1709 – 1796.), a nalazi se u crkvi Bratovštine bokeljskih pomoraca Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji. Portret kapetana Marka Ivanovića, autora Mata Đuranovića, ima znatnu istorijsko – dokumentarnu vrijednost jer predstavlja istaknutog dobrotskog kapetana koji je poginuo u okršaju sa turskim gusarima kod Pireja 1756. godine.

 

#14 Okršaj kapetana Marka Ivanovića kod Patrasa 1751. godine

Autor: Vincenzo Chilone Vrijeme nastanka: Venecija, 1823. godina
Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 117 x 71 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor

KatalogVenecija2009_Page_058_Image_0001.jpg

Kapetan Marko Ivanović krenuo je iz Dobrote, po trgovačkom poslu, da u Tebi krca sir, ali ga je u plovidbi presrela gusarska tartana, vlasništvo zloglasnog Turčina, Hadži Ibrahima. Gusarska tartana prethodno je bezuspješno progonila druga dva broda, a zatim je svom silinom napala tartanu kapetana Marka Ivanovića. Reis Hadži Ibrahim imao je 200 mornara i 16 topova, dok je dobrotska tartana brojila svega 19 mornara i 8 topova. Naši mornari sa kapetanom Markom Ivanovićem borili su se u šestočasovnoj borbi koja je trajala od 6 naveče do 1 sat poslije ponoći. Iako je kapetan Marko Ivanović bio ranjen u lice, uspio je da sa svojom posadom pobijedi, u nekoliko navrata odbije i natjera u bjegstvo, ljudstvom i oružjem, nadmoćnijeg neprijatelja. Dukalom dužda Petra Grimania odlikovan je Marko Ivanović, zbog svog junačkog podviga 19. jula 1751. godine, viteškim krstom Sv. Marka.

KatalogVenecija2009_Page_059_Image_0002.jpg

 

#15 Okršaj braće Marka i Joza Ivanovića kod Pireja 1756. godine

Autor: Vincenzo Chilone Vrijeme nastanka: Venecija, 1823. godine
Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 117 x 88 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor

KatalogVenecija2009_Page_062_Image_0001.jpg

Željan osvete zbog izgubljene bitke iz 1751. godine u vodama Patraskog zaliva, Hadži Ibrahim je dobio priliku da se osveti braći Ivanović u atinskoj luci Drago 1756. godine.

Zloglasni gusar saznao je od grčkih ribara da se u atinskoj luci, po trgovačkom poslu, nalazi tartana "Santissimo Crocefisso e Madona del Rosario" kapetana Joza Ivanovića, koja je brojila 40 ljudi posade i 8 topova malog kalibra.

Dobroćani koji su takođe bili obavješteni o namjerama Hadži Ibrahima, uslijed opasnosti od turskog šambeka koji je brojao 360 ljudi posade i 42 topa, nasukali su tartanu, kako bi, ukoliko ne bude nade za uspješan otpor, uzmakli prema kopnu.

Marko Ivanović je iz obližnjeg zaliva sa još 8 članova posade došao u pomoć svome bratu. Gonjen povoljnim vjetrom turski šambek ustremio se na tartanu Ivanovića. Hadži Ibrahim je, prema tradiciji, stavio ruku na grudi i digao barjak tražeći predaju.

Marko Ivanović odgovorio je hicem i smrtno ga ranio. Turski šambek, razapetih jedara, nasukao se pod nezgodnim udarima vjetra. Brod se nasukao i artiljerija mu je postala neupotrebljiva. Gusari su poskakali u vodu i počela je ogorčena borba prsa u prsa. Poginuo je Marko Ivanović. Salve sa topova dobrotske tartane po treći put teško su oštetile gusarski brod. Dobroćani su prešli na njihov brod i natjerali Turke u bjegstvo. Zapalili su zloglasni šambek, uzeli trofeje i oslobodili hrišćanske robove.

KatalogVenecija2009_Page_063_Image_0002.jpg

 

#16 Portret kapetana Alviza Viskovića (Perast, 1760 – 1824.)
Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: 1813. godina
Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 90 x 71 cm Vlasništvo: Muzej grada Perasta

KatalogVenecija2009_Page_064_Image_0001.jpg

Alvize Visković (Perast, 1760 – 1824.) bio je pomorski kapetan.

Istakao se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije, kada se 1797. godine kao zapovjednik šambeka "Anetta la Bella" sukobio sa francuskim brodom "Il liberatore d’Italia" ispred ostrva Lido u Veneciji. Viskovićeva pobjeda i smrt francuskog kapetana bili su ne- posredan povod za konačnu francusku okupaciju Venecije i propast Mletačke republike.

Kao kapetan (načelnik) Perasta za vrijeme francuske okupacije, 1813. godine. uspio je da na prevaru zauzme tvrđavu Sv. Križ, poslije čega je uslijedila predaja francuskih vojnika. Iste godine bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i potpredsjednik Centralne komisije, dok je predsjednik bio crnogorski vladika Petar I Petrović.

 

#17 Ex voto: Dvoboj kapetana Markiše Kosovića i Age Rizmanagića kod Morinja 1764. godine

Autor: nepoznat
Tehnika: ulje na platnu Vrijeme nastanka: XVIII vijek Dimenzije: 120 x 103 cm Vlasništvo: Biskupija Kotor

KatalogVenecija2009_Page_066_Image_0001.jpg

Na slici je prikazan dio Bokokotorskog zaliva, Kotorski i Risanski zaliv, tjesnac Verige sa ostrvima Gospom od Škrpjela i Sv. Đorđem. Od naselja koja su signirana naslikan je Kotor, Dobrota, Perast i Risan. Na obali blizu Morinja vodi se dvoboj između Markiše Kosovića i Turčina Rizmanagića. Svaki od suparnika ima svoju grupu ljudi koji sa strane posmatraju dvoboj i bodre sukobljene. Jedna mletačka galija vrši izviđanje duž obale u neposrednoj blizini dvoboja. Markiša Kosović i njegovi ljudi odjeveni su u narodne nošnje, a on je prikazan u momentu kada je nasrnuo sabljom na svog protivnika koji pada na zemlju. U gornjem, desnom uglu slike ispisana je legenda: "Singolar combat- timento fra il Marchiša di Dobrota e Axo Rizmanaghich Turco famosissimo succeso – sotto Morigno nelle Bocche di Cattaro in faccia Perasto con consorso di cuantita di Turchi circonvicini e
con ispezione di una galiota – publika e di molta gente – nel qual combattimento resta vincitore il sudeto Marchiša 1717".

 

#18 Sv. Nikola blagoslivlja tartanu

Autor: Pierantonio Novelli (1729 – 1804.) Vrijeme nastanka: 1787. godina Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 176 x 175 cm 
Vlasništvo: Biskupija Kotor

KatalogVenecija2009_Page_068_Image_0001.jpg

Na velikom Novelijevom platnu koji se nalazi u crkvi Sv. Mateja u Dobroti prikazan je Sv. Nikola, zaštitnik putnika, pomoraca i trgovaca u biskupskom ornatu kako blagoslivlja tartanu. Donator crkve, kapetan Pavo Đurov Kamenarović, poručio je sliku u Veneciji, a kako je bila namijenjena crkvi Sv. Mateja u Dobroti, ova crkva je i prikazana na slici. Omiljeni brod dobrotskih pomoraca, tartana, prikazana na ovoj slici, po mišljenju Don Nika Lukovića, pripadala je kući Kamenarovića.

 

#19 Ikona: Sveti Spiridon, Sveti Anton,Sveti Nikola i Bogorodica

Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: XVIII vijek Tehnika: ulje na drvetu
Dimenzije: 52 x 42,5 x 4 cm Vlasništvo: Crkva Sv. Nikole – Perast

KatalogVenecija2009_Page_070_Image_0001.jpg

U donjem dijelu ikone, rađene krajem osamnaestog vijeka u ulju na dasci, prikazani su sv. Nikola sa stolom preko ruke i jevanđeljem u lijevoj ruci, desnom blagoslivlja, sv. Spiridon u svojoj grobnici u uspravnom položaju i sv. Anton sa djetetom Hristom
u naručju. U gornjem dijelu ikone dva anđela u oblacima nose Bogorodicu i malog Hrista koji su prikazani u poprsju.

 

#20 Dukal dužda Lodovika Manina izdat 1795. godine Antonu i Krstu Sbutegi i Antonu Radimiru vlasnicima polake "La Beata Verginedelle Grazie e Sant Antonio di Padova"

Autor: notar pisarnice dužda Lodovika Manina Vrijeme nastanka: 1795. godina
Tehnika: rukopis na pergamentu
Dimenzije: 70 x 47 cm Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore

KatalogVenecija2009_Page_073_Image_0001.jpg
Dukalom Lodovika Manina izdaje se dozvola kapetanimaAntonu i Krstu Sbutegi, kao i Antonu Radimiru, vlasnicima polake "La Beata Vergine delle Grazie e Sant Antonio di Padova" da imaju privilegiju plovidbe pod mletačkom zastavom.

#21 Dukal dužda Frančeska Molina izdat 24. 07. 1652 Luki Tripa Lukoviću, admiralukotorske luke

Autor: notar pisarnice dužda F. Molino Vrijeme nastanka: 1652. godina
Tehnika: rukopis na pergamentu Dimenzije: 52 x43 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor

KatalogVenecija2009_Page_074_Image_0001.jpg

Povelja dužda Frančeska Molino izdata 24. 07. 1652. godine Luki Tripa Lukoviću admiralu kotorske luke za njegovo učešće u borbenim akcijama na moru od 12. 04. 1643. godine do 04. 09. 1649. godine. Dukal je potvrđen od devet vanrednih provi- dura Mletačke republike.

#22 Dukal dužda Alojzija Močeniga od 25. septembra 1704. godine

Autor: anonimni notar
Vrijeme nastanka: 25. septembar 1704. godine Tehnika. rukopis na pergamentu
Dimenzije: 65 x 48 cm Vlasništvo: Biskupija Kotor

KatalogVenecija2009_Page_076_Image_0001.jpg

Dukalom dužda Alojzija Močenigo od 25. septembra 1704. godine Prčanj stiče status opštine.

 

#23 Plan grada Kotora sa zidinama iz 1768. godine

Autor: anoniman, za mletačkog providura Antonia Reniera Vrijeme nastanka: 1768. godina
Tehnika: grafika Dimenzije: 66 x 52 cm

KatalogVenecija2009_Page_078_Image_0001.jpg

Plan Kotora predstavlja topografsku kartu grada iz 1768 godine. Na njoj su prikazani svi vojni objekti koji su tada postojali, bez visinskih kota. Iz legendi na karti može se saznati ime svakog pojedinog položaja i namjena svakog od ovih objekata. To je izvještaj iz godina kada se pojavio pokret Šćepana Malog, pa su zabrinuti Mlečani zbog ovih događanja u blizini grada pojačavali gradske zidine, naročito one iznad grada, a zidali su i nove objekte za vojsku i opremu.

 

#24 Najstarija sačuvana privilegija Perasta od 13. novembra 1540

Autor: anonimni notar Vrijeme nastanka:13. novembra 1540. godine
Tehnika: rukopis, knjiga u kožnom povezu sa kopčama, ima jedan list na pergamentu
Dimenzije: 21 x 16 cm
Vlasništvo: Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor

KatalogVenecija2009_Page_080_Image_0001.jpg

Privilegije su se sticale samo konkretnim i zvanično potvrđenimzaslugama na ratničkom polju, bilo na moru, kao što je to pretežno bio slučaj sa pomorskim opštinama, naročito Perasta, Prčanja i Dobrote, bilo na kopnu, kao kod seoskih autonomija. One su se ostvarivale preko izvjesnih oblika političkih i sudskih samouprava i u povlasticama privrednog karaktera. Obaveze su i dalje ostajale vojne i privredne. Na osnovu privilegija i izuzetnih napora Perast je postigao najviši privredni i kulturni domet od svih pomorskih opština Boke Kotorske. Njegova najstarija privilegija u ovoj, u koži povezanoj zbirci, datira od 13. novembra 1540. godine.

 

Autori izložbe i katalogamr Mileva Pejaković-Vujošević

 

Radojka Janićijević

 

Slavko Dabinović

 

JelenaKaradžić

 

Smiljka Strunjaš 

 

Lekturaprof. dr Gracijela Čulić 

 

FotografijaStevan Kordić 

 

Fototeka Pomorskog muzeja Crne Gore, Kotor 

 

Dizajn i priprema katalogaNovica Zečević

 

Stevan Kordić

 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti