Naše kulturno nasljeđe tokom 1420 - 1787 (3)

Danas nastavljamo priču o nasljedstvu koje čuvamo praćeno fenomenalnim fotografijama.

 "Za ljude iz Boke more je prirodni ambijent, a pomorske aktivnosti na koje su upućeni geografskim položajem izvor života i blagostanja, kroz cijelu istoriju. I povijest brojnih porodica u Boki, je vezana za pomorstvo. Odrasli smo gledajući brodove koji prolaze zalivom, slušajući priče pomoraca i čitajući knjige o pomorskim podvizima i avanturama.

Pored crkava, Pomorski muzej je bio najvažnija kulturna institucija gdje smo, od djetinjstva, gledali modele starih jedrenjaka, pomorske karte Koronelija, brodsko oružje i instrumente, portrete starih kapetana i admirala i sanjali dan kada ćemo se i sami otisnuti na more, posjetiti daleke luke, otkriti egzotične svjetove..." (Antun Sbutega)

 

 

#25 Statut grada Kotora štampanu Veneciji 1616. godine

Autor: redaktori Statuta Vrijeme nastanka: 1616. godine
Tehnika: štampana knjiga, u tvrdom povezu Dimenzije: 24 x 17 cm
Vlasništvo: Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor

KatalogVenecija2009_Page_082_Image_0001.jpg

Predstavlja kodifikaciju pravnih normi, koju su vijeća grada Kotora donosila na osnovu konkretnih potreba i zahtjeva građana, a sve to slično drugim statutima gradova Dalmacije i cijelog mediteranskog prostora. Najstarije poglavlje je iz 1301. godine. Od ukupno 440, oblast pomorstva tretira 4 poglavlja.

 

#26 Dukal Tome Moćeniga sa prihvaćanjem naknadnih zahtjeva grada Kotora

Autor: anonimni notar Vrijeme nastanka: 29. aprila 1420. godine
Tehnika: Rukopis, na pergameni  Dimenzije: 28 x 26 cm
Vlasništvo: Državni arhiv Crne Gore - Istorijski arhiv Kotor

KatalogVenecija2009_Page_084_Image_0001.jpg

Zanimljiva je obaveza Mlečana da ne stupaju u eventualnepregovore o političkoj sudbini Kotora ni sa ugarsko-hrvatskim kraljem, niti bilo kojim drugim vladarom, nego da, u slučaju prestanka vladavine povrati gradu slobodu koju je imao u trenutku preuzimanja vlasti /... in eadem libertatem cum qua se nostro dominio sommiserunt .../. Taj osjećaj primarne slobode i dobrovoljne potčinjenosti Mletačkoj republici, njegovala je svake godine Bokeljska mornarica trodnevnim preuzimanjem vlasti u gradu.

 

#27 Statut Bratovštine sv. Nikole mornara iz 1463. godine

Autor: Skupština Bratovštine Vrijeme nastanka: 1463. godina
Tehnika: rukopisna knjiga sa pojedinim listovima na pergamentu Dimenzije: 23 x 16 x 2 cm
Vlasništvo: Biskupija Kotor

KatalogVenecija2009_Page_086_Image_0001.jpg

Statut Bratovštine kotorskih pomoraca "Fraternitatis Sancti Nicolai marinariorum" sastojao se od dvadeset šest članova i sedamnaest sukcesivno donesenih odluka. Smatra se da je izloženi inicijal sa likom sv. Nikole, naslikan u Statutu rad jednog od najvećih slikara gotičara, Kotoranina Lovra Marinova Dobričevića.

 

#28 Model broda tipa feluka

Autor: Miroslav Štumberger Vrijeme nastanka: 1952. godina
Tehnika: drvo Dimenzije: 56 x 52 x 10 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_090_Image_0001.jpg

Model broda, tipa feluka, izradio je u drvetu MiroslavŠtumberger iz Baošića 1952. godine. On predstavlja gusarsku varijantu laganog i vitkog broda koji se koristio tokom 17. i 18. vijeka.

Plovio je pomoću 2 latinska jedra i sa više pari vesala po potrebi. Model broda ima 6 topova na bokovima i više oznaka pripadnosti turskoj carevini. U napadu na bokeljske brodove obično su učestvovale 2-3 feluke na 1 brod.

KatalogVenecija2009_Page_091_Image_0001.jpg

 

#29 Fotografija gipsanog reljefa Bokokotorskog zaliva

Autor: Frano Jendrašić Vrijeme nastanka: 1931. godina
Tehnika: gips, razmjer: 1:30.000 Dimenzije: 149 x 104 x 21cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_092_Image_0001.jpg

Autor reljefa Bokokotorskog zaliva iz 1931. godine je Frano Jendrašić, učitelj iz Splita. Reljef je rađen u gipsu, razmjera 1 : 30000. Zbog složene konfiguracije Bokokotorskog zaliva, stalno je izložen u odjeljenju koje se nastavlja na ulazni hol muzeja. Brojnim posjetiocima je od izvanredne pomoći prilikom upoznavanja gradova i mjesta u Boki, kao i u tumačenju magistralnog putaoko Zaliva, puta prema kopnu za Budvu i Cetinje i određivanja pozicije puta prema Dubrovniku.

 

#30 Fotografija kamenog reljefa sa prikazom Venecijanskog lava i Sv.Tripuna, patrona grada Kotora

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek Tehnika: reljef u kamenu
Dimenzije: 154 x 111 cm Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_094_Image_0001.jpg

Reljef iz XVIII vijeka sa prikazom lava sv. Marka, simbola venecijanske republike i patrona grada Kotora sv. Tripuna prenesen je u gradski Lapidarijum sa kotorske tvrđave.

Danas je izložen u ulaznom holu Pomorskog muzeja Crne Gore. Jedinstven je primjer reljefa na kome su zajedno prikazani venecijanski lav i patron grada. Lav, raširenih krila prikazan je sa otvorenom knjigom u ruci, simbolom mirnog stanja u Republici sv. Marka, a sv Tripun sa modelom grada u lijevoj i granom palme u desnoj ruci.

Sa desne strane reljefa stoji natpis: PAX TIBI MARCE EVAN- GELISTA MEUM. Zbog ljepote izrade ovaj reljef pripisuje se Frančesku Kabjanki.

 

#31 Puška kremenjača tipa "džeferdar"

Autor: nepoznat  Vrijeme nastanka: 1799. godina
Tehnika: livenje, dekorisan srebrom i sedefom Dimenzije: 120 cm; 18 mm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_096_Image_0001.jpg

Puška je dužine 120 cm, kalibra 18mm. Ukrašena je srebrnim okovima i sedefom (madreperla). Na tabanu je urezana 1799. godina. Džeferdar je bio dio opreme Bokeljske mornarice.

KatalogVenecija2009_Page_097_Image_0002_copy.jpg

 

#32 Ćesa, Fišeklija

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: livenje, iskucavanje, srebro, mesing Dimenzije: 7 x 7 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore Kotor

KatalogVenecija2009_Page_098_Image_0001.jpg

Ćesa je služila za držanje baruta i olovnih kugli, s vremenom jepostala i ukrasni dio narodne nošnje. Izrađivala se od srebra ukrašenog plitkim reljefom, zoomorfnim i floralnim motivima. Uz narodnu nošnju ili uniformu Bokeljske mornarice stavljale su se tri ćese, dvije velike i jedna mala.

KatalogVenecija2009_Page_099_Image_0001.jpgKatalogVenecija2009_Page_099_Image_0002.jpg

 

#33 Sablja

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: kovanje, korice ručni rad, drvo, tkanina, srebro Dimenzije: 100 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_100_Image_0001.jpg

Sablja je persijskog tipa, dužine 100 cm. Balčak srebrni, pozlaćen. Korice su presvučene baršunom i okovane pozlaćenim srebrom. Pomorski kapetan Gaetano Lazari nosio ju je kao kapetan Bokeljske mornarice.

KatalogVenecija2009_Page_101_Image_0002.jpg

 

#34 Pištolji tipa "Ledenice"

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: kovanje, iskucavanje, srebro Dimenzije: 55 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_102_Image_0001.jpg

Komplet od dva pištolja, kremenjača, karakterističnih za Boku Kotorsku gdje su i izrađivane. Cijev i sistem za okidanje su uvoženi iz Italije, a domaći majstori koristeći isključivo srebro bogato ornamentisano, formirali su pištolje poznate kao mala puška ili ledenica.

 

#35 Ključevi grada Kotora

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: čelik, livenje i posrebrenje Dimenzije: 17 x 5 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

KatalogVenecija2009_Page_104_Image_0001.jpg

Ključevi se sastoje od četiri povezana elementa, alke za vješanjekružnog oblika, glave u obliku prstena u kojoj su izliveni kružni i polukružni elementi koji čine stilizovanu rozetu, trupa ključa i mehanizma za zaključavanje.

Trup ključa je ovalan sa prstenastom dekoracijom pri glavi. Mehanizam za zaključavanje izrađen je u obliku stilizovanog slova S. Ključevi su bili sastavni dio glavnih gradskih vrata, ili vrata od obale grada Kotora.

 

#36 Uniforma admirala bokeške mornarice

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

Glavni cilj Bratovštine kotorskih pomoraca bilo je ekonomskounapređenje zavičajnog pomorstva i međusobno pomaganje njenih članova kao i pomorsko-vaspitni značaj.

Takođe, Kotorska mornarica ili kasnije Bokeljska mornaricaimala je i borbeni karakter u odbrani teritorijalnih voda, u borbiprotiv gusara i učestvovanjima u pomorskim bitkama na straniVenecije. Glavni i najodgovorniji funkcioner Bratovštine bio jegastald čija je dužnost bila da čuva glavnu knjigu u kojoj je bioStatut, razne dragocjenosti, kao i kasa sa pohranjenim novcem Bratovštine. Sredinom XVI vijeka gastald Bratovštine i zapovjednik njenog mornaričkog odreda objedinjuje se u jednom licu, u admiralu. Uniforma admirala Bokeljske mornarice sastoji se od: kalpaka izrađenog od bijelog krzna, dolame na kojoj su admiralske oznake, bijele košulje, ječerme, svilenog pasa, gaća, čarapa i čizama (sablja i štap).

KatalogVenecija2009_Page_106_Image_0001.jpg

Uniforma Malog Admirala

Autor: nepoznat Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: šivenje, zlatovez Dimenzije: 120 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor

Mali admiral je počasna titula koja se dodjeljuje dječaku od 10 do 12 godina, na dan zaštitnika grada Kotora sv. Tripuna i traje do slijedećeg Tripundana.

On na simboličan način govori o prenošenju tradicije slavnog bokeljskog pomorstva s koljena na koljeno. Mali admiral nosi uniformu istovjetnu kao mornar, ali bez oružja: kapa đeverica, bijela košulja, leptir mašna, ječerma, koret, svileni pas, ćemer, tobolac, gaće, crne čarape.

Autori izložbe i katalogamr Mileva Pejaković-Vujošević

Radojka Janićijević

Slavko Dabinović

JelenaKaradžić

Smiljka Strunjaš 

Lekturaprof. dr Gracijela Čulić 

FotografijaStevan Kordić 

Fototeka Pomorskog muzeja Crne Gore, Kotor 

Dizajn i priprema katalogaNovica Zečević

Stevan Kordić

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti