Projekat je realizovan u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, a projekat su podržali Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva (TOB), Unibrand Communications, Sunraf, Rockler, Talas M, Impress Budva, Spidermax, Terae taxi, Notar Rade Jovanović, porodica Dragičević i HG Budvanska rivijera.
Dogadjaj je počeo sa budvanskim pjesmama koje su izvele sopran Emilija Minić i Milica Radoman na klaviru, po tonskim i notnim zapisima docenta dr Zlate Marjanović iz 2002. godine – Zvijezdo večernja, Danice moja nesuđena (prema pjevanju Marije Šumić i Ljuba Rađenovića), Još ne sviće bjela zora (prema pjevanju Marije i Petra Jelušića) i Na Mogren se je sela (prema pjevanju Marije Šumić).
Nakon toga se obratila Itana Lalović ispred NVO Feral koja je istakla da su pjesme na početku posvećene nedavno preminuloj sugrađanki Mariji Šumić, koja je bila poveznica između budvanske muzičke prošlosti i sadašnjosti, a NVO Feral je se truditi da se njen glas čuje u budućnosti. Takođe, Itana je publici predstavila kulturni program i učesnike: „Srdelu nikada nismo posmatrali kao prehrambenu namirnicu ili jednu od brojnih vrsta ribe koju mozemo naći u budvanskom akcatorijumu. Ona je za nas uvjek bila simbol kulturne istorije našeg grada. Kao glavni ili sporedni junak prisutna je u pričama, jelovnicima, receptima, ali i brojnim nezapisanim događajima koji svjedoče o životu, svakodnevnici, navikama i kreativnosti Budvana koji su nekada hodali ulicama Starog grada. Ove godine, tokom pripreme kulturnog programa za Srdeladu kontaktirali smo Zlatu Marjanović koja se godinama posvećeno bavi istraživanjem muzičke i kulturne tradicije našeg kraja. Iako smo od nje na samom početku očekivali savjet, ona se velikodušno i sa puno posvećenosti i ljubavi sa kojim pristupa svom pozivu, priključila kreiranju koncepta programa, i večeras je na veliku našu radost sa nama. Ovo veče i publika, svi vi koji ste večeras sa nama, su zapravo idealna prilika za predstavljanje Zlatine knjige Koralj'ca srebrom zakovana - Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine u kojoj ona otkriva nove obrise muzičke tradicije Budve. Ovu dragocenu knjigu je izdala JU Muzeji i galerije Budve koja je NVO Feralu partner u organizaciji ovog dogadjaja, a kasnije ce Vam o knjizi govoriti i gospodja mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve i Tina Braić Ugrinić, prof. maternjeg jezika i književnosti i Zlatina saradnica na projektu. Ovo predstavljanje knjige neće biti uobičajno, već ce biti ilustrovano notama iz budvanske prošlosti koje će nam izvoditi Milica Radoman na klaviru i sopran Emilija Minić koje koje ste čuli na samom početku. Pored njih recitacije i pjesme će Vam donjeti i mladi glumci iz škole glume Jovane Todorović i klapa Primorkinje, a budvanske igre FA Nikola Đurković. Posebna kosmička koincidencija je što je večeras u spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ postavljena izložba fotografija iz kolekcije Anta Urbana, kojom je NVO Feral započeo svoju budvansku misliju.“
Gospođa mr Lucija Đurašković je govorila o knjizi Koralj'ca srebrom zakovana - Poj od Budve i Ljute prema rukopisu Mijata Sabljara iz 1854. godine docenta dr zlate Marjanović: „U ovoj knjizi autorka je isplela narativnu nit oko rukopisa naslovljenog Pjesme i drugi napisi iz Budve (1854), koji je do 1949. čuvan u Matici hrvatskoj, a danas u arhivi Odsjeka za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, kojoj ovom prilikom izražavamo zahvalnost na dozvoli za istraživanje i objavljivanje. Valja istaći da je rukopis do pojave ovog izdanja bio nedovoljno poznat široj javnosti, a najveća nepoznanica odnosila se na autorstvo same građe, sastavljene od rukom pisane bilježnice, dodataka (dva lista) i prepisa pjesama iz bilježnice. Zahvaljujući minucioznom istraživačkom poduhvatu, utemeljenom u iščitavanju i analizi brojnih izvora i literature, a naročito na temelju komparacija rukopisne građe s drugim objavljenim primjerima, dr Zlata Marjanović je nedvosmisleno zaključila ko je zapravo taj nepoznati zapisivač. Njegovo ime i prezime otkriva već u posnaslovu knjige, a potom i do detalja pripovijeda o kompleksnoj ličnosti Mijata Sabljara (1790–1865) iz Dubice na Uni. U pitanju je čovjek brojnih interesovanja, po činu major austrijske vojske, čiji je život u zrelim godinama obilježen putovanjima po jadranskom priobalju i zaleđu, terenskim etnografskim radom, sakupljanjima najrazličitijih pokretnih starina (prirodni ostaci, arheološki nalazi, pisani izvori...), te bilježenjem raznih osobenosti ovoga kraja, sa kojima se na putu susretao.“
Tina Braić Ugrinić je govorila o svojoj saradnji sa Zlatom i njenom načinu rada, nakon čega je docent dr Zlata Marjanović publiku povela na putovanje kroz muzičku prošlost Budve, koje je bilo oslikano recitacijama mladih glumaca iz škole glume Jovane Todorović, pjesmom klape Primorkinje i igrom FA Nikola Đurković, u kom je brojna publika uživala.
Kulturni dio programa je zaključen sa dvije kompozicije italijanske kamerne muzike u izvođenju Emilije Minić i Milice Radoman. Veze Budve sa Italijom, su duboke i viševjekovne, čak je i dr Zlata Marjanović u svom predavanju navela da su Budvani bili razočarani kada je Mletačka republika napustila Budvu, jer su tada živjeli u blagostanju i redu.
Nakon završetka kulturnog programa posluženi su raznovrsni specijaliteti od srdele, koji se u Budvi prave vjekovima.
Srdelada se održava već četiri godine zaredom (2017, 2018, 2019. i 2021.) kada je bila dobro posjećena i dobila je pozitivne kritike, kako od mještana, tako i od gostiju, koji su imali priliku da okuse i osjete duh Budve kao autentičnog Mediteranskog mjesta.
NVO Feral je aktivan od 2015. godine i bavi se promocijom mediteranskog kulturnog nasleđa, osnaživanjem lokalne zajednice i podrškom razvoja mladih kroz raznovrsne oblike umjetničkog i kulturnog izražavanja, organizaciju izložbi, predstava, muzičkih događaja i književno-poetskih večeri. NVO Feral je dobio priznanje od strane organizacije Interpret Europe, i kao jedina organizacija iz Crne Gore je uvršten u primjere dobre prakse u interpretaciji nasleđa, po kriterijumu uključivanja lokalne zajednice.
