Na temelju studija Instituta za turizam u Zagrebu koje pokazuju da bi prihod od cruisinga u Hrvatskoj za 2009. godinu mogao iznositi oko 50 miliona eura, Carić je izračunao da izravni troškovi onečišćenja od cruisinga iznose oko 388 milijuna eura, što je gotovo osam puta više od prihoda. Carić napominje da se radi samo o izravnim troškovima, bez ekonomskog efekta multiplikatora kao što su zdravstvene teškoće, koje se ogledaju kroz smanjene radne sposobnosti građana itd.

 Tokom višegodišnjih istraživanja koje je proveo na svom doktorskom radu, uz pomoć metodologije i baze Instituta za turizam, i saradnju niza kolega koji su mu ponekad davali i neobjavljene radove, što nije uobičajena praksa, Carić je razvio model vrednovanja uticaja onečišćenja, i na temelju postojećih tržišnih vrijednosti izračunao izravne troškove onečišćenja. 

Na temelju podataka da je 2009. godine oko 990 hiljada gostiju s kruzera posjetilo Hrvatsku, odnosno 1,5 milion gost-dana, daleko najviše troškove izazvali su izduvni plinovi - oko 380 miliona eura. Troškovi drenažne kaljuže voda, koje se slijevaju iz strojarnice, iznosili su 3,6 miliona, troškovi otpadnih voda 1,7 miliona eura, troškovi zbrinjavanja opasnog otpada oko 800 hiljada eura te zbrinjavanja opada oko 400 hiljada eura. Posljednji iznos izračunat je prema domaćim cijenama, koje su dvostruko manje o onih u EU-u. 

Carićev rad naišao je na veliko zanimanje naučne javnosti, ali je potpuno ignorisan u turizmu, kako za vrijeme istraživanja tako i nakon obrane disertacije.
 Autorka netom izašle knjige Hrvatsko društvo i turizam, dr. Saša Poljanec Borić, ocjenjuje Carićevu doktorsku studiju metodološki besprijekornom sa šokantnim rezultatima, krajnje relevantnim ne samo za hrvatsko društvo nego cijeli Mediteran. To je takva vrsta socioekonomske novosti koja je obavezujuća za hrvatsku politiku, te bi morala biti raspravljena na forumima. Ona bi uz odgovarajuću diseminaciju morala izazvati promjene, smatra Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar.