Otkrivene nove vrste beskičmenjaka u Skadarskom jezeru kroz DNA-ECO projekat

Na Prirodno-matematičkom fakultetu, kroz nedavno završeni nacionalni naučnoistraživački projekat „DNA-Eco” korištena je metoda DNK barkodinga u cilju dobijanje pouzdane procjene diverziteta i endemizma odabranih grupa slatkovodnih organizama bazena Skadarskog jezera.

„Kroz ovaj projekat, zahvaljujući integrativnoj metodi koja uključuje morfološke i molekularno genetičke analize, pronađene su nove vrste beskičmenjaka za faunu Crne Gore i Balkanskog poluostrva, a
opisano je i nekoliko novih vrsta za nauku“, kazala je Milica Jovanović, doktorantkinja i saradnica u nastavi na Prirodno-matematičkom fakultetu. Ona je imala mogućnost da dio svojih doktorskih istraživanja realizuje upravo u okviru ovog projekta, pod punim nazivom: DNK barkod referentna biblioteka kao alat za održivo upravljanje ugroženim slatkovodnim ekosistemima u slivu Skadarskog
jezera.

Projekat je bio odobren od Ministarstva nauke Crne Gore, a projektne aktivnosti su sprovedene od 2019. do 2021. godine pod rukovodstvom prof. dr Vladimira Pešića.

„DNK barkoding je univerzalna metoda za određivanje biološkog materijala i identifikacije vrsta korišćenjem kratkih DNK fragmenata. Ova metoda je u fokusu međunarodne inicijative „Barkod života“
(iBOL - International Barcode of Life), koja ima za cilj da se pomoću DNK barkodova stvori globalni alat za procjenu biodiverziteta“, objašnjava Jovanović.

Jovanović ističe da DNK barkodiranje uspješno rješava nedoumice, kada se na osnovu morfoloških karaktera jedinke ne može utvrditi o kojoj vrsti je riječ, zbog fenotipske plastičnosti (sposobnost genotipa da pod uticajem sredine proizvede različite fenotipove)  ili pojave kriptičnih vrsta (dvije ili više vrsta pod istim imenom).

„Da bi se ovakve metode u potpunosti iskoristile, svaka vrsta treba da ima svoj pouzdani barkod smješten u tzv. referentnoj bazi barkodova. Na osnovu sačuvanih i dostupnih DNK barkodova već opisanih vrsta, može se molekularno genetičkim metodama odrediti nepoznati uzorak bez obzira na pol, razvojni stadijum ili dio tijela koji nam je na raspolaganju. Ove metode imaju niz prednosti nad standardnim sistemom monitoringa životne sredine baziranim na taksonomiji, koji je često ograničen taksonomskom stručnošću onih koji ga sprovode“, navodi Jovanović.

Konačno, zaključuje ona, dobijenim DNK sekvencama i podacima iz Crne Gore upotpunjena je svjetska baza podataka BOLD (the Barcode of Life Data System), čime je stvorena dobra osnova za buduća istraživanja i barkodiranje faune Crne Gore.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti