Na samom početku je nastupila Milica Milović, koja je odsvirala numeru Je veux na gitari, nakon čega je Itana Lalović pozdravila brojne prisutne: „Izuzetna nam čast što je ova izložba realizovana u našoj Ustanovi, i ističemo je kao najznačajniju u ovogodišnjoj izložbenoj sezoni. Posebnu zahvalnost dugujemo gospodinu Miliji Beliću, članu komiteta salona Nove realnosti uz čiju pomoć je došlo do saradnje između Salona Novih realnosti iz Pariza i JU Muzeji i galerije Budve. Takođe, moramo pomenuti i kolege koje su najzaslužnije za realizaciju izložbe – kustoskinju Senku Subotić, organizatorku Galerije Jelenu Đakonović, dizajnera Velimira Perunovića i Vasilija Đukića. Takođe želim da pozdravim umjetnike i goste iz Francuske koji su večeeras sa nama, i koji su prethodnih dana dali svesrdan doprinos u postavljanju izložbe i unijeli duh Pariza u našu Galeriju. Sa nama su Silvi Joražuria i Mišel Žan Dipjeris, Žan Pier Bertozi, Bogumila Strožna, Fransuaz Bensason, Mira i Milija Belić, Kristin Buari, Žoel Bes, Ana i Rišar Van der A, Ivan Jurašin, Stefan de Zel i Darko Karadzić, koji je ujedno i jedini izlagač salona iz Crne Gore, ali i dobitnik prošlogodišnje nagrade salona, upravo za djelo koje je večeras izloženo.
Nakon toga obratila se mr Lucija Đurašković istakavši: „Ono što je za nas kao Ustanovu, a posebno Modernu galeriju „Jovo Ivanović“ od izuzetnog značaja, je to da je ovo nastavak saradnje koju je još davne 1968. godine započeo preko Internacionalnih likovnih susreta, naš doajen, maestro od Budve i osnivač Moderne galerije, Jovo Ivanović, te danas, naročito preko umjetnika koji su svojevremeno boravili i stvarali u Parizu, posebno Bate i Ljubinke Mihailović, imamo u svom fondu jednu od najznačajnijih ekspresionističkih zbirki na Balkanu. Srećni smo što se i Jovova duša večeras raduje sa nama. Preko ove izložbe, kao što ste u prilici da vidite i osjetite, sagledavamo upravo onu rijetku, ali kroz Salon Nove realnosti ohrabrujuću nit, koja pruža nadu da će umjetnost u ovom vremenu istaknute, sveprožimajuće, grubosti i nedostatka empatije kojima, na žalost, obiluje početak XXI vijeka, ipak opstati i da će, kako je to davno rekao Dostojevski samo u formi ljepote, odnosno dobrote i plemenitosti, ipak, uspjeti da spasi svijet.”
Doktor Milija Belić, član komiteta salona prisutne je upoznao sa istorijatom Salona, i istakao je da je upravo ova saradnja doprinijela da će crnogorski umjetnici biti specijalni gosti salona u Parizu. Nakon toga predsjednik opštine Budva Marko Carević je u svom pozdravnom govoru naglasio: „Budva, grad kulture stare više od dva milenijuma, susreta različitih civilizacija, ostaje otvoren za nove kulturne uticaje Evrope i svijeta, za nove stvaralačke impulse, za nove realnosti. Umjetnici su u naš grad uvijek dobrodošli, a Opština Budva istrajna u ideji stalne i bezrezervne podrške kulturi!”
Gospodine Laurent Goncaleves, predstavnik ambasade Francuske i direktor Francuskog instituta u Crnoj Gori obratio se riječima: „Znamo da nije uvijek jednostavno animirati javnost koja je ponekad, bez razloga, skeptična u pogledu apstraktne umjetnosti. Vi uspijevate, ipak, da ova originalna, inovativna i ponekad kompleksna ostvarenja učinite pristupačnim. Izložba koju danas otvaramo, čini mi se, ide u pravcu postizanja tog kulturnog cilja. Siguran sam da će se ovim izborom dijela postići drugačiji pogled na ovu umjetnost.“
Ministar kulture Crne Gore gospodin Aleksandar Bogdanović koji je zvanično otvorio izložbu obratio se publici: „Budva sa svojim viševjekovnim kulturnim slojevima i osobenim istorijskim iskustvom, jeste mjesto odakle se najbolje vidi otvorenost Crne Gore ka novom i istraživačkom. Sve veći značaj kulturnog umrežavanja i kanala komunikacije nagovještavaju jednu novu vrstu osjećajnosti prema svijetu, kao i na očuvanju autentičnih identitetskih vrijednosti. Na tragu tog zadatka otkriva se i značaj Salona, čije će izdanje u Francuskoj uvrstiti i crnogorske stvaraoce u svoj krug ili bolje rečeno <poetsko bratstvo> autora koji istražuju prostore apstrakcije u potrazi za novim odgovorima.“
