Nasilje nad ženama svjetski je fenomen s korijenima u ekonomskim nejednakostima i nejednakostima u snazi između polova, običajima, tradicijama, religijskim vrijednostima, političkoj nestabilnosti i
ratnim sukobima. Ima ozbiljne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje žrtava, ali i na društvo u cjelini.

Sa ratifikovanjem Konvencije Savjeta Evrope o suzbijanju i sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) Crna Gora je preuzela niz novih obaveza koje se tiču strukturne zabrane diskriminacije i sprovođenja principa „nulte tolerancije” prema nasilju nad ženama i nasilju u porodici kroz djelotvornu i koordiniranu saradnju svih nadležnih organa, institucija i organizacija. Implementacija Konvencije predstavlja obavezu njome definisanih odredbi  u nacionalno zakonodavstvo, planove i politike. Država  Crna Gora je eliminisanje nasilja nad ženama i djevojkama svrstala u ključni prioritet za ubrzavanje napretka za žene i djevojke.

Kampanja je poziv svim relevantnim  subjektima i javnost da se uključe u suzbijanje nasilja u porodici i nasilja nad ženama. Crna Gora je prepoznala značaj multidisciplinarnog, multisektorskog i koordinisanog djelovanja svih institucija i nevladinih organizacijaa, u odnosu na pandemiju COVID19, koje se bave zaštitom od nasilja nad ženama i nasilja u porodici, uz poštovanje vladavine prava, demokratije i osnovnih ljudskih prava.

Vlada Crne Gore u saradnji sa relevantnim institucijama  i nevladinim sektorom preduzima  niz mjera u cilju suzbijanja posljedica u odnosu na pandemiju COVID19.

Postupajući na ovaj način, Vlada Crne Gore i relevantne institucije odgovorili su izazovima koji su postavljeni od strane Savjeta Evrope (Komisija za rodnu ravnopravnost, Evropskog parlamenta i UN tijela - UN WOMEN), koji su poslali svoje preporuke o postupanju država članica u vrijeme pandemije COVID 19.

Rodno zasnovano nasilje i diskriminacija nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od ključnih pitanja kada se radi o postizanju rodne ravnopravnosti i prava žena. Ova krizna situacija nam je ukazala da se
posebna pažnja mora usmjeriti na suzbijanje nasilja nad ženama kao i diskriminaciju, te da nam je to prioritet i cilj u budućem periodu, kako bi žene mogle uživati ljudska prava.


Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kao jedan od vodećih institucionalnih mehanizama za unapređenje rodne ravnopravnosti aktivno zagovara uključivanje i međuinstitucionalnu saradnju u cilju
eliminisanja rodno zasnovanog nasilja.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će obilježiti kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ različitim aktivnostima u saradnji sa međunarodnim institucijama i civilnim sektorom.