Ovo je dogovoreno na jučerašnjem sastanku potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutina Simovića sa članovima Upravnog odbora Saveza pčelarskih organizacija, održanom u Kući meda, a kojem su prisustvovali predstavnici Uprave za bezbjednost hrane.

Konstatovano je da su rezultati prošlogodišnjih aktivnosti na kontroli tržišta meda ohrabrujući, ali da se moraju nastaviti još odlučnije. Posebno iz razloga što su rezultati kontrola potvrdili da postoji ozbiljan problem. Podsjećamo da je tokom 2017. godine kontrolisan značajan broj objekata, te da od 57 uzoraka uzetih za laboratorijsku analizu, čak 34 uzorka nijesu ispunjavala propisane zahtjeve kvaliteta.

Kontrola prodaje meda na tržištu biće posebno pojačana na lokacijama koje su prepoznate kao sumnjive, a koje se nalaze duž saobraćajnica, u blizini vjerskih objekata i drugim mjestima atraktivnim tokom turističke sezone.

Crnogorski med je poznat kao veoma kvalitetan, sa nizom specifičnosti koje ga izdvajaju u odnosu na ostale. Zbog toga je veoma cijenjen od strane potrošača. To je i razlog što se na tržištu nude i vještačke tvorevine umjesto pčelinjeg meda i uvezeni med pod nazivom “crnogorski”, “domaći” ili drugim sličnim nazivima koji potrošače dovode u zabludu da je riječ o medu porijeklom iz Crne Gore.

Takav med predstavlja opasnost po zdravlje potrošača, s obzirom da je riječ o proizvodima koji nemaju dokaz o zdravstvenoj ispravnosti. Takođe, prodaja meda koji nije pčelinji i meda koji se nelegalno stavlja na tržište predstavljaju nelojalnu konkurenciju za domaće registrovane pčelare koji ulažu dosta truda i sredstava u unapređenje svoje djelatnosti i pozicioniranje na tržištu, posebno turističkom.

Kroz aktivnosti i politike koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Savezom pčelarskih organizacija Crne Gore, a sve u cilju podizanja i brendiranja kvaliteta meda koji se proizvodi u Crnoj Gori i uopšte unapređenja sektora pčelarstva, postavljeni su dobri temelji da se i na planu rješavanja ovog problema postignu još bolji rezultati.

Aktivnosti na kontroli tržišta meda, u cilju zaštite brenda crnogorskog meda i zaštite zdravlja potrošača biće dio kontinuiranih aktivnosti inspekcijskih organa.

Ovim putem apelujemo i na potrošače da vode računa o tome gdje i kod koga kupuju med. Ne treba da kupuju med u privremenim objektima, gdje je med direktno izložen sunčevoj svjetlosti i često zagrijan i na temperaturama iznad 45 stepeni Celzijusovih, što ga čini nekvalitetnim i nebezbjednim, jer nastaju promjene kvalitativnog sastava i drugih svojstava meda. Potrošači ne treba da kupuju ni med bez adekvatne deklaracije. Deklaracija mora sadržati naziv pčelara, njegov kontakt, broj kontrolnog pregleda itd. Preporuka je da se med kupuje kod provjerenih pčelara, a u cilju dodatne sigurnosti potrošači mogu kontaktirati lokalna pčelarska udruženja ili Savez pčelara.