Pogledajte ljekovito samoniklo bilje Jadrana! Na livadu po zdravlje!

Naš predio je zbog svojih posebnih klimatskih i zemljišnih prilika bogat ljekovitim samoniklim i aromatskim biljem. Ima ga toliko da je nemoguće nabrojati sve, no evo nekoliko najpoznatijih ljekovitih biljaka s jadranske obale.

 

Lovor je najrasprostranjenija samonikla zimzelena biljka na našoj obali čiji se list upotrebljava kao začin jelima, dok se od grančica destilacijom dobija kvalitetno eterično ulje. Lovorov list je pun vitamina i minerala. Vitamina A i C ima najviše, a od minerala lovor u sebi skriva željezo, kalcijum i magnezijum. Miris lovorovog lista odbija insekte, pa se i koristi kao sredstvo za borbu protiv moljaca, paukova i ostalih insekata. Smiruje infekcije i pomaže radu probave.

 

Ruzmarin je takođe vrlo raširena zimzelena grmolika biljka. Ruzmarin se kao list upotrebljava za proizvodnju začina, a ulje se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Ljudi vjekovima koriste cvjetove ruzmarina i izdanke u cvatu. No najširu upotrebu imaju listovi, koji se skupljaju u ljetnim mjesecima, a nakon toga se suše. Smatra se da ovo ulje podiže energiju te stimuliše i suzbija prekomjerno znojenje. Odličan je lijek za želudac i živce te pomaže u liječenju glavobolje. Ukoliko patite od bolesti želuca i crijeva, preporučuje vam se uzimanje 3 kapi ulja na kocki šećera ili u kašičici vode.

Koristi se i u losionima za kosu ne samo zbog ugodnog mirisa, već i zbog stimulisanja korijena kose i sprečavanja preuranjene ćelavosti.

 

Buhač se upotrebljavao kao insekticid. S pojavom sintetičkih insekticida, interes za buhačem je opao, sve do prije desetak godina, kada se ponovno počelo tražiti. Samljeveni buhač uništava sve biljne i životinjske nametnike bez lošeg uticaja na ljude i životinje, odbija insekte, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan i nesintetički način nestaju svi nametnici koji smetaju u organskoj proizvodnji voća, povrća i biljaka. Podnosi sve temperature, od najviših do najnižih, odolijeva i buri, a bere se početkom ljeta. Buhač je takođe narodni lijek protiv herpesa.

Brezina (primorski vrijesak) se od davnina koristi kao začin, ali i za konzerviranje mesa. Daje mnogo nektra i cvjetnog praha te ga pčelari jako vole. Djeluje umirujuće, a u narodnoj medicini se koristi za liječenje: bolesti želuca i crijeva i to kod slabog rada želuca, prehlađenog i osjetljivog želuca, lošeg apetita, svih oblika proliva, grčeva, nadutosti, protiv ameba i glista, menstrualnih tegoba, tj. neredovne, izostale, te preobilne menstruacije, slabog mokrenja, gripe i prehlade, za izazivanje znojenja, bolesti pluća, i to akutnog ili hroničnog bronhitisa, infekcija, reume mišića i kostiju, za jačanje muške potencije, za masiranje vlasišta kose kod početne ćelavosti.

Nije preporučena trudnicama.

 

Drača. Latinski naziv drače "Spina Christi" znači Hristov trn jer je Hristu po legendi stavljena trnova kruna pletenom upravo od drače. Plod je prepoznatljiva drvenasta koštunica (šeširić) s dvije sjemenke okriljena širokim i talasastim krilcem promjera do 3 cm. Najčešće raste u gustim i neprobojnim šikarama. Plodovi drače jestivi su u svježem i sušenom stanju, a ukus im je kiselkast i podsjeća na sušenu jabuku ali nisu vrlo ukusni. Sadrže puno celuloze pa su stoga teže probavljivi, a zbog sadržaja tanina mogu poslužiti za pripremu čaja za zaustavljanje proliva. Sasušeni mljeveni plodovi dodavani su brašnu u doba oskudica. Danas se drača sadi kao dekorativni grm ili za sigurnosne ograde.Smilje je mediteranska biljka iz porodice glavočika koja raste na sunčanim kamenjarima, a cvjeta od juna do jula. Smilje sadrži gorke tvari, flavonoide, eterično ulje. Potiče izlučivanje želučanog soka i žuči, djeluje protivupalno. Pomaže kod nadutosti, bolest jetre i žučnog mjehura. Za inhaliranje kod tegoba u dišnim putevima.

Kantarion (ili Gospina trava u Hrvatskoj) je biljka koja raste uz puteve i na šumskim obroncima, brežuljcima i livadama, cvjeta od jula pa sve do septembra. Biljka je visoka 25 - 60 cm, jako je razgranata, zlatnožutih cvatova. Za sigurno prepoznavanje potrebno je zgnječiti potpuno procvjetale cvjetove, dobiće se crveni sok. Biljka u cvatu koristi se za pripremu čaja i kupke, dok ulje od kantariona samo od cvjetova. Ulje od kantariona je zaista najbolje ulje za rane, ublažava bolove, priječi upalu i liječi. Svoju ljekovitu snagu zadržava dvije godine i uspješno se koristi ne samo kod otvorenih rana, svježih ozljeda, podljeva, otečenih žlijezda već i kao sredstvo za njegu grube kože lica, kao sredstvo za masiranje kod bolova u leđima, lumbaga, išijasa i reumatizma. Cvjetovi stavljeni u laneno ulje pravo su sredstvo koje valja imati uvijek pri ruci kod opekotina i ozljeda izazvanih parom. To ulje koristimo i kod opekotina od sunčanja. 

Hajdučka trava. Raste u izobilju na livadama, uskim poljskim puteljcima, uz puteve i na rubovima žitnih polja. Cvjetovi su bijeli do ružičastocrveni, a na suncu mirišu oporim mirisom. Cvjetove uopšte treba brati po jakom suncu jer tada imaju najviše eteričnog ulja pa stoga i ljekovite moći. On je doduše najbolji pomoćnik kod mnogih teških bolesti, ali u prvom redu ta ljekovita biljka pomaže ženama - u klimakterijumu, ali i kod neredovnog ciklusa.

Osim navedenih biljaka postoji još mnogo zdravog, samoniklog bilja uzduž jadranske obale... Poput maslačka, koromača, koprive, kostriša... Spisak je zaista poduži.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti