Na početku večeri, visokoj gošći i mnogobrojnoj publici se obratio predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, doc. dr Predrag Zenović, koji je kazao da je posebna čast i zadovoljstvo pozdraviti Olgu Tokarčuk. Kako je rekao, u pitanju je spisateljica čije ime u našem, evropskom horizontu kulture pokazuje upravo one znake koji toj kulturi nedostaju i za koje se valja boriti.

"Za pluralnost izraza, za jedan ljevičarski, borbeni duh, feminističku misao koja je zaista snažna i vrlo lijepo oslikana u onoj njenoj rečenici izgovorenoj na dodjeli Nobelove nagrade: "We’ve won the Nobel.". I mislim da ta jedna misao govori o ideji zajedničkog pregnuća u stvaralačkom i bilo kojem drugom poduhvatu kulture i života uopšte. A iza sebe krije one vrijednosti koje su nam danas potrebnije više nego ikad, posebno ukazujući da Evropa nije samo na zapadu, da je veliki prostor Evrope velika simfonija i upravo njen glas daje predivnu muziku toj simfoniji. Drugi razlog leži u onom što se nazire kao njena poetika, a ja bih rekao da je to jedna heraklitovska poetika. Poetika promjene, poetika stalne tranzicije, stalnog lutanja i traganja, ista ona poetika koja je u našim književnostima, ili našoj književnosti, oslikana perom Crnjanskog, Danila Kiša, Zogovića ili Vladana Desnice. I ti bjeguni koji smo zapravo svi mi, koji su i gradovi, i države, i prostori i kulture, to su u stvari svi oni koji bježeći od učmalosti odolijevaju tom izazovu prolaznosti i tako traže neku novu egzistenciju. Ono što mi je najviše drago i što ovaj događaj čini posebno važnim je što i u ovoj publici vidim puno stvaralaca, književnika, i mislim da njihov susret i mogućnost da razgovaraju sa Olgom Tokarčuk jeste zaista jedan susret kulture, dijaloga i svega onoga što čini temelje nove, drugačije i lijepe Evrope. U ime Opštine Budva i Savjeta za kulturu Opštine Budva čestitam organizatorima na ovom događaju, a spisateljici Olgi Tokarčuk želim lijep boravak u našem gradu i u Crnoj Gori", istakao je Zenović.

U obrazloženju žirija koje je pročitao je prof. dr Aleksandar Jerkov navodi se da je Olga Tokarčuk dala višestruki doprinos idejama slobode i ravnopravnosti.

"Djelo i kritička riječ ove književnice pogađali su samo središte problema savremenog svijeta, što je jedan od dodatnih razloga da njen opus bude u fokusu "Književnog plamena", čija je koncepcija da nagrađuje književna ostvarenja koja imaju snažan pečat volje da se savremeno društvo učini boljim. Djelo Olge Tokarčuk je kod nas, posebno zahvaljujući trudu njene prevoditeljke Milice Markić, dobro poznato i rado čitano, a razlozi za to su višestruki. Sposobnost da se grade nadahnute vizije cijelih svjetova, oblikuju čitavi katalozi neobičnih sudbina i da se svijetu u kojem živimo postavljaju promišljena pitanja, sa veoma izazovnim i neugodnim posljedicama, ističe ovu savremenu spisateljicu koja je i poslije najviših priznanja nastavila da stvara remek-djela, što je i u svjetskim okvirima rijetkost. Snagom svoje riječi i stava, ova autorka je svoje književne svijetove odjenula posebnom vrstom protestnosti protiv deformacija. NJena proza vuče ralo književnosti po muci rđave savjesti", piše u obrazloženju koje je pročitao profesor Jerkov.

Direktor Nove knjige, jedan od osnivača i član žirija nagrade "Književni plamen", Predrag Uljarević, koji je uručio nagradu Olgi Tokarčuk, istakao je da je ova nagrada od trenutka osnivanja počivala na ideji vrhunske književnosti i na potrebi da se i u našem društvu održava stalno otvoreni razgovor čitalaca i velikih pisaca našeg vremena.

Osnivajući Nagradu "Književni plamen" imali smo u vidu pisce kao što je Olga Tokarčuk. Nismo željeli još jednu od mnogih književnih nagrada, niti smo htjeli obične i rutinske događaje. Čitajući pisce "Književnog plamena" i predstavljajući njih i njihove knjige, među našim čitaocima mi nastavljamo da naša sredina bude dio evropske kulture i međunarodnog književnog i kulturnog dijaloga. To se ne može postići bez visokih kriterijuma i bez najboljih mjera. Na tragu tog nastojanja, "Književni plamen" je postao prestižna nagrada i na to smo ponosni. Za osam godina postojanja Nagrade, doveli smo više nobelovaca u Crno Goru nego što je nobelovaca posjetilo Crnu Goru u njenoj modernoj istoriji. Autoritet Marija Vargasa LJose, stalnog predsjednika žirija, u posljednjih sedam godina bio je najbolja moguća preporuka značaja Nagrade "Književni plamen". Tom autoritetu pridružila su se i djela i imena dosadašnjih dobitnika, od LJose do Havijera Serkasa, od Orhana Pamuka do Klaudija Magrisa, od Margaret Atvud do Adama Zagajevskog, od Irene Valjeho i Gabrijela Zajida, pa sve do naše slavodobitnice Olge Tokarčuk. Osjećamo se počastvovanim njenim prisustvom u našoj sredini i osjećamo se nagrađenim njenim knjigama", rekao je Uljarević.

Međunarodnim žirijem predsjedava nobelovac Mario Vargas LJosa, a pored profesora Jerkova i Uljarevića članovi su takođe i prof. dr Sonja Tomović Šundić i akademik Siniša Jelušić.

Nakon dodjele Nagrade prisutnima se obratila i nobelovka Olga Tokarčuk.

"Nalazim se u gradu gdje su, onako kako kaže mitologija, Kadmo i Harmonija stvorili srećnu nastambu. No, suština svijeta je neprekidno rušenje harmonije i kriza koja čini da vrijeme teče, a naše priče potiču upravo iz tog nemira i straha koji budi to rušenje harmonije i rušenje reda, i to je suština ljudskog iskustva. Oduševljavamo se harmonijom i poretkom, ali činimo sve da to uništimo. Književnost dokumentuje naš strah i naš nemir. Dakle, pisanje nije radosno ushićenje, to je neprekidno dokumentovanje pada. Ali, u profesiji pisca postoji trenutak radosti, pa čak i sreće. To se dešava upravo onda kada u književnosti pronalazimo razlog da stvaramo zajednicu. Zajednica ljudi koji čitaju iste knjige mnogo je jača nego što mislite, jer na taj način učestvujemo u istoj, produbljenoj stvarnosti. Ne postoje nacionalne književnosti, to bi bilo suviše površna distinkcija, razlikovanje koje nije dostojno pojave koja je tako duboka i tako uzbudljiva. Književnost nastaje na mnogim jezicima, poput jednog super organizma koji živi u sredinama kojim upravljaju mnogi bogovi. Veoma sam srećna i čast mi je što danas primam ovu nagradu. Moja radost je još veća time što su ovdje sa mnom moji prevodioci, koji kao niko drugi čine da nastaje ta čitalačka zajednica koju zovemo literatura", kazala je Tokarčuk.

Program je vodila glumica Ivana Mrvaljević, a veče je muzikom upotpunio gitarista Marko Prentić koji je izvodio autorske kompozicije.

Po završetku svečane ceremonije književni kritičar Petar Arbutina razgovarao je sa Tokarčuk i najprije je nobelovku upitao da sumira prve utiske povodom boravka u Crnoj Gori.

"Utisci su prekrasni i želim da se zahvalim i kažem da živite u jednoj čudesnoj i divnoj zemlji. Radujem se što sam prvi put ovdje i nadam se da ću dolaziti češće. Kad god dolazim u neku novu zemlju, ja uvijek provjeravam kako se taj prostor odražava u mitologiji, jer ja želim da saznam svijet odozdo. Zato me je inspirisala priča o Kadmu i Harmoniji, koji su kao stari bračni par izabrali ovo mjesto da tu pobjegnu i tu se nasele. Zato mislim da ovo mora biti dobro mjesto za stanovanje", navela je književnica.

Govoreći o tome kako gleda na nagrade, Tokarčuk je istakla da je u njenom životu veoma važan lokalni karakter. Kako je rekla, kada gledamo sebe previše globalno, onda nekako gubimo obrise.

"Lokalni karakter je nešto što nam omogućava da ispoljimo sebe na najbolji mogući način. Zahvaljujući Milici Markić koja je počela da prevodi moje knjige, i toj povezanosti koju mi osjećamo, shvatila sam koliki značaj ima srpsko-hrvatski jezik i drugi povezani jezici u regionu. Ali, pokazalo se da ja u ovoj sredini imam toliko puno čitalaca i do mene su stizala vrlo privatna pisma koja su govorila da su moje knjige ovdje čitane. Zbog toga osjećam vezu i neku vrstu pripadnosti sa ovim prostorom. Zbog toga ovu nagradu osjećam kao i vezu sa tim čitaocima i potvrdu čitalaca. Lako je dobiti Nobelovu nagradu, ali dobiti "budvansku nagradu", to je nešto", dodala je.

Sedmi Festival "Ćirilicom" biće nastavljen večeras u 21 sat na platou ispred Citadele u budvanskom Starom gradu predstavljanjem knjige „Čudotvorna ikona Budvanska Gospa (Madona in Punta)“, koju su objavili JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve u ediciji „Enheleja“.

Festival je na programu do 13. septembra.