Predstavljena mapa najrizičnijih destinacija svijeta za putovanje 

Lista najrizičnijih zemalja za putovanje u 2023. godini ističe Ukrajinu kao zemlju ekstremnog rizika, dok je većina zemalja Evrope označena beznačajnim ili niskim rizikom.

International SOS, kompanija za zdravstvene i sigurnosne usluge, razvila je interaktivnu mapu kako bi upozorila potencijalne putnike i one koji dolaze na odmor na opasnije lokacije koje žele posjetiti.

Mapa sigurnosnog rizika koristi sistem označen bojama za procjenu svake lokacije u pet kategorija: beznačajna (zelena boja), niska (žuta boja), srednja (narandžasta boja), visoka (crvena boja) i ekstremna opasnost (bordo boja).

"Ocjena sigurnosnog rizika procjenjuje prijetnju koju predstavljaju političko nasilje (uključujući terorizam, pobunu, politički motivisane nemire i rat), društveni nemiri (uključujući sektaško, zajedničko i etničko nasilje) kao i nasilni i sitni kriminal", navodi se u opisu mape.

Takođe,  predstavljeni su i drugi faktori, kao što su robusnost transportne infrastrukture, stanje industrijskih odnosa, djelotvornost sigurnosnih i hitnih službi i podložnost zemlje prirodnim katastrofama.

Podaci sugerišu da je jedna od najvećih promjena od mape koja je napravljena za 2021. promjena sigurnosnog rizika Ukrajine nakon ruske invazije te je označena zemljom ekstremnog rizika.

Prema mapi, obližnje evropske zemlje ne predstavljaju isti nivo rizika.

Također, podaci pokazuju da se svih šest najsigurnijih zemalja na svijetu nalazi u Evropi te su Norveška, Danska, Finska, Slovenija, Švajcerska i Island sve kategorizirane da nose "beznačajni" sigurnosni rizik.

Popularne destinacije za odmor u Australiji i Maroku karakterišu se "niskim rizikom", Cancun u Meksiku je klasifikovan kao "srednje rizičan", dok je Haiti kategorisan kao zemlja "visokog rizika" zbog društvenih nemira.

Što se tiče kategorije "ekstremnog rizika", International SOS sugeriše da su i Jemen i Afganistan ekstremno opasna mjesta za odmor.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti