Ovaj osobeni spoj teatra, istorije i savremene tehnologije pruža nezaboravno iskustvo koje duboko povezuje publiku sa prostorom i prošlošću Budve. Tome su umnogome doprinijela usmena svjedočanstva Budvana Slobodana Boba Mitrovića, Dalibora Antoniolia, Jerolima Dragičevića, Ljerke Dragičević, Dragana Stefana i Marije Pjerotić, koji su dodatno obogatili naraciju i kod učesnika probudili najljepše emocije.

Publika, opremljena slušalicama i bez svojih mobilnih telefona, kretala se kroz najznačajnija mjesta u budvanskom Starom gradu, počevši od Citadele, preko bedema, Trga palmi i Trga ispred kuće Čekrdekovića, pa sve do Trga pjesnika i plaže Brijeg od Budve gdje, je šetnja imala emotivnu i nostalgičnu završnicu. Tokom šetnje, učesnici su od strane naratora, Marije Liješević, podsticani na interakciju sa okruženjem i turistima, potragu za simbolima i rekvizitama, ali i na samopreispitivanje. Poseban doživljaj bio je kratak predah u jednom starogradskom restoranu gdje su učesnicima posluženi budvanski specijaliteti i kada su mogli da razgovaraju o svemu što su čuli i vidjeli do tog trenutka, ali i da se upoznaju i otkriju neke pojedinosti iz prošlosti Budve koje do tada nisu ispričali. Muzika je, takođe, jedan od važnih činilaca ove predstave, a najznačajniji i najemotvniji trenutak bio je zvuk trube dok su učesnici stajali na Trgu palmi ispod prozora Nikole Mima Mitrovića, čuvenog budvanskog jazz muzičara.

Pored Vuka Ršumovića, autorski tim čine asistentkinja reditelja Ana Tomović, dizajner zvuka Jakov Munižaba i autorka vizuelnog dizajna Andreja Hamović. U predstavi su učestvovale djevojčice Ana Pavlović i Sunčica Babić, koje su dodatno doprinijele autentičnosti i emotivnom naboju izvedbe.

Ršumović: “Nestvarni grad” kao poklon Budvi

Ršumović je, nakon premijere, izjavio da mu je bilo jako važno da čuje prve utiske.

“Utisci su fenomenalni, vidim da su oni jako emotivno reagovali. Učesnici na premijeri su mahom bili starobudvani koji su i glavni junaci ove priče. Njima je jako stalo do Budve, cijeli život su proveli ovdje. S obzirom na to da je tema sjećanje i ono što je Budva nekad bila, a šta je sada, to je njih najviše i pogodilo i emocije su tu ključne. Sve to što čini naš identitet vezano je za naše emocije i sjećanja i to je bilo neminovno. Prva odluka u stvaranju ove predstave je bila da napravimo nešto što je jako toplo i što će biti pozitivno. Ja sam bio počastvovan što sam pozvan od strane “Grada teatra” da radim na ovom projektu, pa sam htio i da ovo dam Budvi kao neki svoj poklon”.

Na pitanje da li je ovom predstavom “Grad teatar” opravdao svoje ime, Ršumović je kazao da nije razmišljao o tome, ali da je sada siguran da jeste tako.

“Kompletan Stari grad od početka do kraja je u ovoj predstavi naša scena tako da to ima smisla. Ono što je konstantno jeste ta tema šta je Budva bila nekada, a šta je sada. Kompletna predstava je interaktivna i očekuje se da se dešava ta interakcija sa ljudima koji prolaze pored nas, to je bilo nešto na šta smo računali. Ono što nisam očekivao je brzina kojom se u Starom gradu stvari svakodnevno mijenjuju. Ovdje se bukvalno preko noći pojavljuju novi restorani i stolovi, mirni kutak pored masline postaje nešto drugo. To je jedan aspekt koji je potpuno bio neočekivan i na koji apsolutno nisam računao, ali i to je dio naše realnosti”, kazao je Ršumović i dodao da je interakcija sa okruženjem, ali i među samim učesnicima bila ključna.

“Posebno taj momenat u restoranu gdje imaju priliku kao grupa da imaju određenu interakciju, da porazgovaraju, jedni drugima postave pitanja, saznaju još neke stvari i da ispričaju neke anegdote. To će uvijek zavisiti od toga ko je u toj grupi ljudi. To je još jedan aspekt koji je potpuno nepredvidiv i koji čini da svako izvođenje bude potpuno drugačije.”

Ršumović je istakao da je neminovno da ćemo se i mi sjećati današnjeg vremena kao divnog vremena, kao što se stariji ljudi sjećaju vremena od prije 50 godina.

“Ja Budvu znam od početka devedesetih godina kada sam počeo ovdje dolaziti, konkretno kod moje tetke u Rafailovićima koja je imala kuću. Svake godine sam dolazio i obožavam Budvu, najviše u maju prije prave sezone. Kroz godine sam stasavao uz “Grad teatar” i gomilu nekih predstava koje su me i formirale. Svjedočio sam tome kako se ovaj grad mijenja. Žao mi je zbog toga na koji način se mijenja, ali je sigurno da ćemo se kroz desetak godina sjećati i ovog trenutka sa nekom sjetom i toplim emocijama”, kazao je Ršumović i naglasio da je planirano da se “Nestvarni grad” igra tokom cijele godine.

“Nastavljamo u septembru i plan je da nastavimo tokom sljedeće godine tako da je to prilika da, ne samo Budvani, već i ljudi koji dolaze u Budvu kao gosti, na neki drugi način upoznaju ovaj grad”, zaključio je on.

Predstava „Nestvarni grad“ će biti prikazana i 28, 29. i 30. jula, u 19 sati. Takođe će, zbog specifičnosti programa, ciklus izvođenja biti organizovan i za publiku koja će u avgustu pratiti festival, i to u periodu od 22. do 25. avgusta.