Prezentirani su rezultati Plana upravljanja vodnim resursima regionalnog vodovodnog sistema, u okviru kojeg je ispitana i otpornost regionalnog vodovodnog sistema na klimatske promjene, a za njegovu izradu, na osnovu procedure EBRD i na međunarodnom tenderu, izabran je konzorcijum Energoprojekt Hidroinženjering i Inspirium iz Beograda. Vođe timova su predstavile glavne zaključke do kojih se došlo nakon četvoromjesečnog istraživanja. Pored Plana, predstavljeni su i rezultati dosadašnjih istraživanja na izradi studije „Monitoring, kontrola i zaštita izvorišta Bolje Sestre” čije istraživačke aktivnosti će trajati ukupno 15 mjeseci (do maja 2022.g), a za čiju izradu je nakon tenderske procedure izabran Geoprojekt iz Podgorice, čiji tim čine eksperti iz zemalja EU, Crne Gore i Srbije.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma prof. dr Ratko Mitrović je istakao „zahvalnost ekspertima sa Univerziteta Crne Gore i regiona koji su na naučnim osnovama analizirali rezultate izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i nedvosmisleno pokazali da je pad izdašnosti direktna posljedica nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka, zbog čega je nivo korita rijeke Morače spušten sa 10 na oko 4 mnv, što je osim pada izdašnosti izvorišta, dovelo i do pada nivoa voda u bunarima lokalnog stanovništva, takođe za oko 3-4 m”. Ministar Mitrović je dalje dodao „da ne smijemo dozvoliti da zbog eksploatacije pijeska ugrozimo turističku sezonu, i u tom smislu smo razmatrali nekoliko varijatnih rješenja, sa akcentom na spremnost sistema da hitno reagujemo ako bude trebalo i tokom ove sezone. Ukazujem da je izdašnost izvorišta 23.08.2005.godine iznosila 2660 l/s, 19.05.2009.godine 2180 l/s, a 05.09.2020.godine na prelivu je bilo 334 l/s. Stoga, inspekcijski i drugi nadležni organi moraju hitno reagovati da se zaustave ove nelegalne aktivnosti, jer ne smijemo  ugroziti vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”-zaključio je ministar Mitrović.

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić je istakao: „Regionalni vodovod je sa strateškim partnerom EBRD i kroz predpristupne fondove EU pokrenuo aktivnosti koje su rezultirale finansijskom podrškom za realizaciju ova dva značajna projekta ukupne vrijednosti oko 500.000 eura, zahvaljujući kojim ćemo po prvi put u Crnoj Gori na naučnim osnovama dobiti jasne preporuke i zaključke za donosioce odluka u kom pravcu treba kreirati politike zaštite izvorišta Bolje Sestre od daljeg pada izdašnosti, primjenom održivih modela koji imaju mjerljive rezultate odmah nakon donošenja odluka. Na osnovu svih parametara, sa kojim raspolažemo u Regionalnom vodovodu, mogu da istaknem da će Crnogorsko primorje i tokom predstojeće turističke sezone imati uredno vodosnabdijevanje, ali Regionalni vodovod ne može usamljeno voditi politiku zaštite izvorišta Bolje Sestre, jer nadležne institucije moraju donositi odluke shodno jasnim i zakonom definisanim ovlašćenjima”.

Neki od zaključaka koji su proistekli iz Plana upravljanja vodnim resursima regionalnog vodovodnog sistema, a koje su u svojim izlaganjima istakli uvaženi profesori Radulović, Stevanović, Beličević i drugi učesnici su:

Rezultati analize ukazuju da je uticaj antropogenog faktora dominantan razlog smanjenja izdašnosti izvorišta, pa je neophodno hitno zaustaviti eksploataciju pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, ako želimo da spriječimo dalju devastaciju izvorišta Bolje Sestre;

Potrebno je preduzeti hitne mjere kako bi izvršili sanaciju korita Morače, tako što će se snimiti stanje korita Morače u ugroženoj zoni i preduzeti hitne mjere na sanaciji najvećih neravnina i udubljenja sa najnižim kotama, zatim primijeniti tehnička rješenja za vraćanje nivoa Morače u prirodno stanje sa ciljem zaštite izdašnosti izvorišta Bolje Sestre i istovremeno, sa usvajanjem tehničkih rješenja za vraćanje nivoa Morače, izraditi projekat regulacije korita Morače u odnosu na sadašnje stanje. U okviru projekta regulacije primijeniti ekonomske mahanizme koji će isključiti svaku mogućnost dodatne eksploatacije šljunka u II zoni zaštite izvorišta.

U prethodnom periodu Regionalni vodovod je pokrenuo niz aktivnosti na izradi ovih studija i istraživanja kojim će se ponovo procijeniti sa akcentom na povećanje granica I i II zone zaštite izvorišta Bolje Sestre, utvrditi slivno područje i precizno utvrditi po prvi put u Crnoj Gori na naučnim postulatima granice III zone zaštite jednog izvorišta, kreirati moguće prijedloge za rješavanje izazova evidentiranog trenda pada izdašnosti izvorišta (zajedno sa tehno-ekonomskom analizom pojedinačnih rješenja), uspostaviti monitoring mreža za praćenje nivoa podzemnih voda, ocjeniti potrebe za zatvaranjem vodozahvata natkrivanjem, izvršiti analiza otpornosti izvorišta i regionalnog vodovodnog sistema na klimatske promjene i druge prirodne nepogode, kao i bilans dugoročnih potreba za vodom Crnogorskog primorja.