Radomir Uljarević je rođen 1954. godine u Ravnim Gomilama, selo Gornja Vrbica kod Bileće. Objavio je sljedeće knjige:
Mijena 1979, Britva 1980, Prikupljanje podataka 1981, Primalni krik 1985, Presa 1985, Predgovor 1989, Zimski dvorac 1990, Dvostruka kolevka (izbor iz poezije) 1991, Govori i članci 1993, Pesme i prevodi (izbor iz poezije) 1994, Pamantul fagaduintei (na rumunskom) 1997, Opis 2000, Intoarcerea lui Prometeu (na rumunskom) 2000, Ni a 2002, Neke stvari i ostalo 2007, Crna kutija 2008, Bilećko proročanstvo 2009, Škola odučavanja 2015, Novi časovi 2017, drugo izdanje, 2020,
Čierna skrinka (na slovačkom) 2018, Novi migovi (na makedonskom) 2019, Gradivo 2019, drugo izdanje, 2020, Pepeo 2020, Od svega po dvoje 2021, Do isteka peska 2022. i Živi kreč 2023.
O pjesništvu Radomira Uljarevića objavljene su knjige Novi Časovi i Sve ću vas kazati kod Boga.
Za književni rad dobio je nagrade: UKCG (1981); Kondir Kosovke devojke (1989); Kočićevo pero (1993); Risto Ratković (2006); Vidovdanska povelja (2012); Senior kulture (Rumunija, 2014); Miodrag Ćupić (2016); Kalinovački petrovdanski vijenac (2017); Leteće pero (Bugarska, 2017); Velika bazjaška povelja (Rumunija, 2017); Pesničko uspenije (2017), Zlaten prsten (Makedonija, 2018); Arka (2019), Zmajeva nagrada Matice srpske (2021).
Autorski projekti: Trg pjesnika u okviru Grada teatra; Dani prve štampane knjige u Crnoj Gori; NJegoševe večeri poezije; Auto(r) na korzou - književni festival u Nikšiću; Trg od ćirilice u Crkvicama i Herceg Novom (nagrada Pečat Hercega Šćepana, u saradnji sa Svetigorom); Festival knjiga za djecu i omladinu u Herceg Novom, Festival Ćirilicom u Budvi (nagrada Sveti Stefan Štiljanović, u saradnji sa JU Narodna biblioteka Budve).
Glavni je urednik u izdavačkim kućama Oktoih, Podgorica, i Štampar Makarije, Beograd.
U opisu se navodi: "Knjiga Međustanica autora Radomira Uljarevića predstavlja jedinstveno literarno djelo koje spaja lirsku osjetljivost sa epskom pozadinom, stvarajući time nešto što se može opisati kao hercegovačka metafizika. Uljarevićeva sposobnost da uočava čuda u svakodnevnim situacijama i predjelima transformiše obično u neobično, pružajući čitaocu pogled na svijet kroz prizmu izuzetne imaginacije. Vreme i prostor u ovom djelu su fluidni i nepredvidljivi, a zakoni fizike su više predmet humora nego naučnih principa.
Priče u knjizi su isprepletene sudbinama putnika na neobičnom putovanju, gdje se čini da su sve konvencije i očekivanja suspendovani. Uljarevićev narativ je prepun iznenađenja i otkriva svijet u kojem su granice stvarnosti i fantazije nejasne. Autor ne izmišlja priče, već ih otkriva i poentira, upoređujući se sa majstorima poput Borhesa i Bruna Šulca, ali u kontekstu hercegovačke pustinje. Kritičar Želidrag Nikčević naglašava da ovo djelo nudi čitaocima bogat i složen literarni svijet, pun čuda i neobičnosti koje se odvijaju u svakom uglu svijeta koji Uljarević opisuje."
