Sadržaj projekta će se realizovati u trodnevnom intervalu, od 25. do 27. aprila 2024. godine, u čijem sklopu će biti održana naučna konferencija u hotelu „Opera“ na Jazu (1. dan), stručna radionica na lokalitetu Jegorov put (2. dan) i okrugli sto sa lokalnom zajednicom, takođe u hotelu „Opera“ (3. dan).
Ovo je prilika da zajedno istražimo, raspravimo i promovišemo važnost očuvanja suhozidne tehnike, drevne metode gradnje koja suštinski predstavlja tehniku zidanja kamenom bez upotrebe veziva. Ova tehnika, koja je vjekovima oblikovala pejzaže i činila kulturni identitet mnogih naroda, suočava se sa brojnim izazovima u današnjem svijetu, te je posebno važno prepoznati njenu vrijednost i potencijal.
Kamen je od davnina imao izuzetno važnu ulogu u graditeljstvu i arhitekturi, jer je postao simbol izdržljivosti, trajnosti i snage. Tokom istorije korišćen je za izgradnju monumentalnih građevina, utvrđenja, hramova, dvoraca i drugih arhitektonskih remek-djela, koja su opstala vjekovima i svjedoče o vještinama i kreativnosti ljudi koji su ih izgradili. Kamen, kao prirodni materijal, dio je čovjekove iskonske potrebe da se poveže sa prirodom. Kameni hramovi, dvorci, palate i katedrale često su simboli nacionalnog ponosa i kulturnog nasljeđa. Kamen postoji i kao umjetnička ekspresija. On je inspiracija za mnoge umjetnike i arhitekte, te služi kao medij za izražavanje kreativnosti i estetike, ali i kao platforma za umjetničke izraze i dekorativne elemente koji obogaćuju arhitekturu. Kamen je nosilac i spiritualne simbolike i povezuje se sa duhovnošću i religijom, te se koristi u izgradnji svetih mjesta i hramova.
U današnjem svijetu simbolika kamena u graditeljstvu može se interpretirati na različite načine, ali njegovi vrijednost i značaj kao temeljnog materijala u kulturnom identitetu ostaju nepromijenjeni.
U toku ova tri dana će se pristupiti multidisciplinarnoj analizi tehnike izgradnje u kamenu – izgradnje suhozida kao važnog dijela kulturnog nasljeđa. Krajnji cilj projekta je pisanje smjernica za rekonstrukciju i održavanje suhozida na teritoriji Opštine Budva, koje će biti predate Upravi za zaštitu kulturnih dobara uz Inicijativu za zaštitu tehnike izgradnje suhozida kao nematerijalne kulturne baštine. Takođe, Opština Budva je usvojila Deklaraciju o zaštiti Paštrovske gore, te je jedan od ciljeva projekta formiranje baze koja će biti dostavljena obrađivačima Studije kulturne i prirodne baštine Paštrovske gore, kao i Studije kulturnog pejzaža Paštrovske gore. Ove studije će biti implementirane u Prostorno-urbanistički plan za Opštinu Budva, kroz direktne smjernice za oblikovanje okućnica ruralnog zaleđa Budve.
U našem projektu „Putevima tradicije“ kao studiju slučaja odabrali smo Jegorov put. Prema predanju, put je izgradio monah Jegor Stroganov, koji je bio nekadašnji visoki funkcioner Carske Rusije, zamonašen u manastiru Praskvica. Zavjetovan na ćutanje, Jegor je zidao put. Sam. Gradio ga je 10 godina, o čemu svjedoči spomen-ploča na njegovom kraju koja se nalazi na Čelobrdu.
Jegorov put spada u nekategorisane lokalne puteve – seoske puteve. Ovo nije klasičan seoski put – staza koji je neko iskrčio u dovoljnoj širini za prolaz zaprege, već je ovo građena konstrukcija u tehnici suhozida. Prvobitni put je išao od Velike plaže u Miločeru do Čelobrda. Dio puta od Miločera do manastira Praskvica presječen je Jadranskom magistralom i trajno uništen. Trasa puta koja je ovim projektom planirana za sanaciju i rekonstrukciju jeste ona od manastira Praskvica do Čelobrda. Put se pruža u pravcu sever–jug i savladava visinsku razliku od 157 m u dužini od 730 m. Usjecan je u stijenu, u krivinama postavljen u kratkim pravim dužinama, a u većim djelovima prati topografiju terena. Interesantno je da na putu postoje kružni segmenti, ravni i popločani, jasno naznačeni, za koje se ne zna jasno zašto su tako izvedeni. Put je omeđen suhomeđama, ponegdje samo sa jedne, ponegdje sa obje strane. Može se zaključiti da je onaj ko je gradio Jegorov put imao inženjersko znanje i vještine. Put je građen proračunato, tačno, statički stabilno, proporcionalno dimenzijama tadašnjih vozila, maksimalno prilagođen konfiguraciji terena i klimi. Za izgradnju puta je u potpunosti korišćen lokalni kamen, pronađen in situ, bez veziva.
Cilj nam je da podstaknemo dijalog i saradnju između stručnjaka, istraživača, praktičara, lokalnih zajednica i donositelja odluka kako bismo zajedno radili na očuvanju suhozidne tehnike. Želimo da probudimo svijest o vrijednosti ove tradicije, podstaknemo obrazovanje i obuku u suhozidnoj tehnici, te probudimo inovativne pristupe u očuvanju i revitalizaciji različitih arhitektonskih i urbanističkih oblika u zidanju čistim kamenom.
Projekat pruža jedinstvenu priliku za umrežavanje, učenje i dijeljenje iskustava. Stoga vjerujemo da će rezultirati konkretnim koracima u narednom periodu. Nadamo se da će vaša prisutnost doprinijeti bogatstvu rasprava i inicijativa koje će proizaći iz ovog projekta“ – zaključne su riječi arhitektice Jelene Lazić, predsjednice Organizacionog odbora.
Slijedi detaljan program ove trodnevne manifestacije, koja je otvorena za javnost uz prethodnu najavu organizatoru:
PRVI DAN | 25. 4. 2024. | HOTEL „OPERA“, JAZ
NAUČNA KONFERENCIJA O SUHOZIDU
10.00 SVEČANO OTVARANJE
Jelena LAZIĆ, MA, glavna gradska arhitektica Opštine Budva
Dušan MEDIN, MA, izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“, Petrovac na Moru
Muzički program: učenici JU Škola za osnovno muzičko obrazovanje Budva
10.30 KOKTEL DOBRODOŠLICE
11.00 SESIJA I: IZAZOVI ZAŠTITE I VALORIZACIJE SUHOZIDA
Dr Petra ZDRAVKOVIĆ, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Cetinje | Institucionalni i zakonodavni okvir zaštite kulturne baštine u Crnoj Gori
Mr Anita TROJANOVIĆ, Udruga „4 grada Dragodid“, Split | Uloga „Dragodida“ u obnovi i promociji suhozidne baštine
Dragana AĆIMOVIĆ, MA Consulting d. o. o., Podgorica | Suvozidi – (ne)prepoznata vrijednost u procesu prostornog planiranja i uređenja prostora u opštini Budva
12.30 PAUZA
13.00 SESIJA II: SUHOZIDI U KONTEKSTU PROSTORA I ZAJEDNICE
Dragan MIROVIĆ, MA Consulting d. o. o., Podgorica | Suvozid – od potrebe do kulturnog pejzaža i baštine
Dušan MEDIN, MA, Fakultet za kulturu i turizam, Univerzitet Donja Gorica, Podgorica, Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ Petrovac na Moru | Suhozidi: okamenjeno nasljeđe
14.00 RUČAK ZA UČESNIKE
16.00 SESIJA III: SUHOZIDI KROZ PRIZMU PROŠLOSTI
Jelena LAZIĆ, MA, Služba glavnog gradskog arhitekte, Opština Budva | „Damnatio memoriae“ nad tehnikom suhozidne gradnje
Miloš ŽIVANOVIĆ, MA, JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Cetinje | Suhozid kao svjedok prošlih vremena – nekoliko arheoloških primjera
Nikolina RAŽNATOVIĆ, MA, Restart Ing d. o. o., Budva | Prikaz obnove suhozida na potezu kotorskih bedema na brdu Sv. Ivan
17.30 PAUZA
18.00 SESIJA IV: HERITOLOŠKI ASPEKTI SUHOZIDA
Mr Dobrila VLAHOVIĆ, Direktorat za kulturnu baštinu, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Cetinje | Kulturna baština između suhozida i betona
Aleksandra KAPETANOVIĆ, EXPEDITIO – Centar za odživi prostorni razvoj, Kotor | Suvozidne konstrukcije na katunima u Crnoj Gori
Željko STARČEVIĆ, Agencija za razvoj i zaštitu Orjena d. o. o., Herceg Novi | Pješački putevi građeni u kamenu u tehnici nasuvo – manje poznati dio kulturne baštine
19.30 VEČERA ZA UČESNIKE
DRUGI DAN | 26. 4. 2024. | JEGOROV PUT
RADIONICA NA JEGOROVOM PUTU
10.00 POLAZAK
10.30 RADIONICA NA JEGOROVOM PUTU
14.00 MANASTIR PRASKVICA
15.00 RUČAK ZA UČESNIKE
19.00 VEČERA ZA UČESNIKE
TREĆI DAN | 27. 4. 2024. | HOTEL „OPERA“, JAZ
OKRUGLI STO SA LOKALNOM ZAJEDNICOM
10.00 UVODNA RIJEČ
Jelena LAZIĆ, MA, glavna gradska arhitektica Opštine Budva
Dušan MEDIN, MA, izvršni direktor Društva za kulturni razvoj „Bauo“, Petrovac na Moru
10.30 OKRUGLI STO
13.30 ZAKLJUČNA DISKUSIJA I DODJELA SERTIFIKATA UČESNICIMA
14.00 RUČAK ZA UČESNIKE
