To je saopštio Ministar zdravlja dr Miodrag Radunović, otvarajući stručni sastanak "Smjernice za unapređenje prijavljivanja pacijenata oboljelih od šećerne bolesti i dijagnostički kriterijum".

On je naglasio da "država godišnje ima direktne troškove za prevenciju i liječenje dijabetesa i njegovih komplikacija više od dva miliona eura. Indirektni, socijalni i lični troškovi ne mogu se procijeniti. Oko 10% svih dijabetičara pripadaju tipu 1 bolesti. Oko polovine svih ostalih slučajeva novonastalog tipa 1 je kod mlađih adolescenata.

"Oko 85 do 90% svih dijabetičara pripada tipu 2 bolesti u razvijenim zemljama. Može biti asimptomatski duži niz godina. Dijagnoza se obično postavlja nakon 40-te godine života. Često, ali ne uvijek udružen je sa debljinom i nepravilnom ishranom. Dijabetes tip 2 je nasljedan, a najvažniji doprinoseći faktor je način života. Prevalencija tipa 2 dijabetesa je u dramatičnom porastu. Dugotrajno sjedenje, boravak u zatvorenim prostorijama onemoguća adekvatno unošenje vitamina D, za koji najnovija istraživanja ukazuju da je jedan od faktora za nastanak ove bolesti, uz gojaznost, fizičku neaktivnost, dakle favorizovanje nezdravih stilova života su osnovni riziko faktori za nastanak dijabetesa. Da bi se na vrijeme spriječio nastanak diabetes mellitusa, Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, sprovodi Skrining tj. rano otkrivanje diabetes mellitusa da bi se spriječile naprijed navedene komplikacije, a samim tim i smrtni ishod kod navedenih osoba. Skriningom će biti obuhvaćene osobe sa rizikom – gojazne osobe i osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom o postojanju diabetes mellitusa, svih uzrasnih doba. Skrining će se sprovoditi prema dijagnostičkim procedurama koje su navedene u najnovijim vodičima – Evropski vodič za dijabet (EASD) i američki vodič za dijabet (ADA)" kazao je on.

Ministar je podsjetio da je Ministarstvo zdravlja donijelo u junu 2012. godine Nacionalnu Strategiju zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću čiji je cilj da se ubrza primjena mjera i programa za unaprjeđenje zdravlja populacije oboljele od dijabetesa i da je učini integralnim dijelom nacionalnog javnozdravstvenog odgovora na izazov hroničnih nezaraznih bolesti, prevencije i liječenja na svim nivoima zdravstvenog sistema.

"Šećerna bolest predstavlja jedan od prioriteta nacionalnog zdravstvenog sistema, u cilju unaprjeđenja zdravog načina života i prevencije ranih morbiditeta, a što je u skladu sa evropskom zdravstvenom politikom smanjenja hroničnih nezaraznih bolesti. Ovom strategijom se promoviše načelo visokokvalitetne, pristupačne i primjenjljive, a na dokazima zasnovane prevencije i liječenja oboljenih od dijabetesa i njegovih komplikacija, smanjiti (20 % za pet godina nakon početka programa prije svega: amputacije ekstremiteta, sljepila, HBI boesti srca i krvnih sudova), koja je primjenjljiva na sve koji žive u Crnoj Gori, a orijentiše se na one oblasti koje najviše utiču na lica oboljela od dijabetesa i ona koja su u riziku od ove bolesti i njenih komplikacija" istakao je dr Radunović.