Siromaštvo kuca na vrata

Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine.

Podaci prikupljeni ovim istraživanjem pružaju mogućnost računanja pokazatelja rizika od siromaštva i pokazatelja nejednakosti raspodjele dohotka u društvu. Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak domaćinstva, broj članova u domaćinstvu (veličinu domaćinstva) i distribuciju dohotka unutar populacije. EU-SILC istraživanje je obavezan izvor za praćenje statistike dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti, kako bi se obezbijedili uporedivi podaci za svaku državu odvojeno i na nivou EU kao cjeline.

Prosječni godišnji ekvivalentni raspoloživi dohodak, kao aritmetička sredina ekvivalentnog raspoloživog dohotka, u 2019. godini je iznosio 4 241 euro, dok je medijalni godišnji ekvivalentni raspoloživi dohodak, kao srednja vrijednost (medijana) ekvivalentnog raspoloživog dohotka, iznosio 3 768 eura.

Prag rizika od siromaštva, postavljen na 60% od srednje vrijednosti (medijane) nacionalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka, u 2019. godini na godišnjem nivou iznosio je 2 261 euro za jednočlano
domaćinstvo, dok je za domaćinstvo sa dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 4 748 eura.

Stopa rizika od siromaštva u 2019. godini iznosila je 24,5%, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ova lica nijesu nužno siromašna, samo
imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

Posmatrano prema starosti, lica mlađa od 18 godina, najviše su bila izložena riziku od siromaštva (33,7%), kao i lica starosti od 18 do 24 godine (30,5%). Najnižu stopu rizika od siromaštva imale su osobe
starosti 65 i više godina (15,1%).

Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imala su lica u domaćinstvima koja čine dvije odrasle osobe sa troje ili više izdržavane djece (45,0%), zatim lica u domaćinstvima koja čine jedan
(samohrani) roditelj sa jednim ili više izdržavane djece (35,4%).

U zavisnosti od statusa aktivnosti, kod lica starih 18 i više godina, najmanji rizik od siromaštva imala su lica zaposlena kod poslodavca (7,0%), dok su nezaposleni najviše bili izloženi riziku od siromaštva
(45,5%).

Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti, kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intezitetom rada, u 2019. godini iznosila je 30,5%.

Stopa izrazite materijalne deprivacije, u 2019. godini iznosila je 12,0% i pokazuje procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje četiri od devet stavki materijalne deprivacije.

Gini koeficijent, kao pokazatelj nejednakosti dohotka (na skali od 0– potpuna jednakost do 100 – potpuna nejednakost), u 2019. godini je iznosio 34,1.

Nejednakost distribucije dohotka – kvintilni odnos (S80/S20) u 2019. godini iznosio je 6,7, što pokazuje da je 20% stanovništva sa najvećim dohotkom (peti kvintil) prihodovalo 6,7 puta više nego 20%
stanovništva sa najnižim dohotkom (prvi kvintil).

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti