Slobodan Tomović kao mislilac

U okviru 9. Festivala Ćirilicom u utorak, 9. septembra sa početkom u 20 časova na Trgu ispod Citadele biće upriličeno veče na temu Slobodan Tomović kao mislilac o kojoj će govoriti urednik programa Festivala Radomir Uljarević, filozof, pisac, politički analitičar, akademik, prof. dr Šefket Krcić, filozof, prof. dr Stevo Nikić i pisac i diplomata dr Gojko Čelebić.

Slobodan Tomović (1929 -2016) je bio univerzitetski profesor, doktor filozofskih nauka, književnik, bivši ministar vjera u Vladi Crne Gore od 1993-2000. Rođen je u Mateševu, kod Kolašina gdje je učio osnovnu školu, a gimnaziju u Kolašinu, Beranama i Nikšiću. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, grupa Čista filozofija. Studirao je i bogosloviju. Doktorsku disertaciju odbranio je na Beogradskom univerzitetu temom Njegoševa filozofija 1973. godine. Više puta prekidao je redovno školovanje zbog ratnih prilika i poslijeratnog hapšenja.

Radni vijek započeo je kao profesor filozofske grupe predmeta u pećkoj Gimnaziji 1957. godine, a nastavio u Smederevskoj Palanci, Beranama i Podgorici. U zvanje redovnog profesora univerziteta izabran je 1979. godine. Pored nastave na fakultetu, od 1977. do 1992. godine bio je naučni urednik drugog izdanja Enciklopedije Jugoslavije za sve oblasti, te odgovorni urednik Enciklopedije “Njegoš” i pisac većine tekstova za to djelo koje je prevedeno na engleski. Od 1982. do 1991. g. honorarno je predavao na postdiplomskim studijama u Dubrovniku.

Objavio je šezdeset knjiga naučno-filozofskog i književno-estetskog karaktera i oko 1000 tekstova u brojnim publikacijama. Bio je učesnik više naučnih skupova u zemlji i inostranstvu. Autor je originalnih hipoteza o postanju živog svijeta, nemogućnosti egzobiogeneze, vremenu i prostoru, najrazličitijim bogoslovskim i kosmološkim temama, besmrtnosti duše, budućnosti globalnog svjetskog poretka i sl. od važnosti za smisao postojećeg svijeta i čovjekovog središta u tome svijetu.

U filozofskom smislu Slobodan Tomović bio je ubijeđeni metafizičar koji istovremeno obilno koristi područje empirijskih saznanja za svoje sudove. U političkom pogledu bio je pristalica demokratskog uređenja svijeta i protivnik svakog oblika totalitarizma, zbog čega je neposredno poslije Drugog svjetskog rata u komunističkom poretku više puta hapšen, represiran i presuđivan na duže kazne.

Odbio je svaki pokušaj da bude ma čime povlašćen kao i mogući prijem u bilo kakvu političku, odnosno naučnu asocijaciju. Preferirao je duhovni aristokratizam i ličnu nezavisnost.

Nikada nije pripadao Komunističkoj partiji, odnosno Savezu komunista Jugoslavije. Poslije uvođenja višepartijskog sistema nije sudjelovao u političkom životu stranaka.

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti