- Na našim područjima zimi su odlasci na planine mnogo opasniji nego ljeti.

- Ključne zimske opasnosti su: lavine, skrivene rupe u snijegu, poskliznuća, padajući komadi leda te smrzotine i eventualno snježno sljepilo.

- Lavine se uvijek javljaju kada su velike temperaturne razlike između noći i dana, nakon svježih padavina. U lavinozna područja ne treba ići nakon velikih padavina, posebno popodne kada lavine počinju "raditi". Kod sebe treba imati opremu koja će ostaviti trag iza vas, o čemu se možemo informirati na planinarskim školama, kod iskusnijih kolega, u planinarskoj literaturi, na internetu. Ako niste iskusan planinar, nemojte ići na područja koja su strmija od 35 stepeni nagiba, pogotovo ne sami.

- Usponi na gotovo sve vrhove iznad 2.000 metara u BiH i regionu u zimskim uslovima zahtijevaju upotrebu cepina i dereza. Čest je slučaj da planinare zavede prvi dio koji je obično manje strm, s mekšim snijegom. Sve je u redu, dok nakon nekoliko stotina metara ne ustanovite da se u međuvremenu snijeg pretvorio u led, da je strmina mnogo veća i da više ne možete ni gore, a ni nazad. Dereze i cepin ne vadite iz ruksaka, kada idete na strmije vrhove, a i na položenije, ako su takvi uslovi.

- Zimsku opremu nije dovoljno imati – treba je znati i pravilno koristiti. Odvojite vrijeme i završite planinarsku školu, alpinistički tečaj, posavjetujte se sa članovima GSS-ova. Pravilna i stručna upotreba cepina je od životne važnosti. Posebno u slučaju iznenadnog poskliznuća. Isto je i s derezama.

- Ako ste na početku svoga planinarenja, ne penjite se na strme vrhove bez osiguranja i bez iskusnijih partnera. Pod ovim podrazumijevam zimske uspone na vrhove Prenja, Maglića, Čvrsnice, Zelengore, Volujaka... Ukoliko se želite zimi penjati na ozbiljne planine – alpinistički tečaj je obavezan.

- Vrlo je važno da slušate vremensku prognozu.

- Ako negdje idete prvi put, dobro se informirajte o usponu: koliko traje, tehničke pojedinosti, prilaz i silaz.