Super HIK zakon ili novi zakon o eksproprijaciji

U samo tri dana u Crnoj Gori su propale dvije gromoglasno najavljivane investicije. Mediji su izvijestili da Rojal grupa iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ipak neće graditi luksuzno turističko naselje na lokaciji Kraljičina plaža, te da turski Polin ipak neće graditi akvapark u Ulcinju. Ubrzo se krenulo i sa licitiranjem štete: nekako se stiglo do toga da će Crna Gora, zbog odustajanja arapskog investitora, izgubiti stotine miliona eura. Što se ulcinjskog nesuđenog akvaparka tiče, odustanak turskog investitora grad i državu će stajati nekoliko miliona eura.

 

"Đe je, ba, zapelo?", što bi se reklo u Bosni.

 

Posao sa Rojal grupom blokirala je vladajuća Socijaldemokratska partija, nezadovoljna cijenom. po kojoj su investitori iz Emirata trebali dobiti ekskluzivnu lokaciju. SDP je insitirao na cijeni od 90 eura, a ne dogovorenih 50 eura po kvadratu. To je izazvalo čitavu unutrašnjopolitičko-diplomatsku oluju: ne samo da je došlo do catfighta između vladajućih Demokratske partije socijalista i SDP-a, nego je i ambasada UAE-a razmijenila niz retoričkih udaraca sa socijaldemokratima.

 

U Ulcinju je stvar bila jednostavnija. Turske investitore otjerala je porodica Rudović. Ljudi pozvali komšije na mobu, tijelima napravili živi zid oko lokacije na kojoj je trebao biti akvapark, pa Turcima spriječili prilaz. Nadležni, koji su sa turskom firmom sklopili posao, ponašali su se kao da se čitava stvar njih ne tiče: oni su pustili da investitor stvar riješi sa Rudovićima. Koji su odnijeli laku pobjedu. Porodica Rudović tvrdi da je zemlja koju je opština ponudila Turcima njihova. Iz opštine su, pak, Turke uvjeravali da je zemlja "opštinska, jedan kroz jedan". I dok je spor oko Kraljičine plaže bio stvar visoke politike (koja uvijek ide pod ruku sa najnižim interesima), spor u Ulcinju je, reklo bi se, bio prost. Ili je opština trgovala tuđom zemljom, pa na odgovornost treba pozvati nadležne iz opštine, ili Rudovići tijelima brane tuđe, pa bi ih zakon trebao spriječiti u tome.

 

Avangarda svjetskog kapitalizma

Ali, ništa u Crnoj Gori nije jednostavno. Naročito ne ono što izgleda jednostavno. Stoga je Vlada Crne Gore Skupštini poslala zakon čijim bi usvajanjem jadima investitora trebao doći kraj. Riječ je o dopuni Zakona o eksproprijaciji.

 

Ako mene pitate, to i nije zakon, nego distopijska književnost. Orvel za 21. stoljeće, recimo. Bude li usvojen taj zakon, Crna će Gora postati avangarda svjetskog kapitalizma, naj-investitor-friendly država otkad je svijeta i vijeka. Zakon je toliko naklonjen investitorima, da im omogućava da postanu vlasnici onoga što je sada, igrom slučaja i istorijskom nepravdom, vaše ili moje.

 

Da pojasnim. Po novom zakonu, eksproprijacija će se moći vršiti ne samo ako je u pitanju neki projekat od šireg društvenog značaja (kuća vam je na trasi budućeg gradskog bulevara, na mjestu buduće škole, bolnice...), nego i ako je u pitanju projekat od, citiram prijedlog zakona, "strateškog značaja za ekonomski razvoj, ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga" (kuća vam je na mjestu na kojem se tajkun nameračio da digne hotel, koji će se, nakon što izvrši prenamjenu, pretvoriti u zgradu sa stanovima za prodaju).

 

Država vam, dakle, oduzme kuću, proda je tajkunu i tako "smanji javni dug". To vam se ne dopada? Imate li vi para da smanjite javni dug? Nemate? Onda ćutite. Šta hoćete, da budžet trpi zbog vaših sitnosopstveničkih interesa, zbog toga što ste se kao pijan plota uhvatili toga da je vaša kuća ipak vaša kuća i da država vaše privatno vlasništvo ne bi smjela pretvarati u privatno vlasništvo nekog drugog.

 

Vlada zakon, pogađate, predstavlja kao doprinos "otklanjanju biznis barijera". Budimo realni: svaki zakon je biznis barijera. Najsretnija država bila bi ona u kojoj ljude sa novcem ne bi doticali nikakvi zakoni, naročito ne bizarna činjenica da neki jado posjeduje nešto što bi oni puno bolje posjedovali. Crna Gora ovim zakonom čini veliki korak u tom pravcu.

 

Ostatak teksta možete pročitati OVDJE. Izvor: Al Jazeera Piše: Andrej Nikolaidis 

PODIJELI

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti