Ambasador Republike Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber kazao je da je ovo izuzetno bitna faza pristupanja gdje se očekuje otvaranje Poglavlja 27. „Nikako nijeste usamljeni u tom procesu, dobijate podršku jer je to ogroman zadatak, zaštita životne sredine traži mnogo novca ali i puno znanja tako da smo u EU spremni da pruzimo podrsku”, kazao je ambasador Veber dodajući da su posebni izazovi na primorju.

On je istakao da je veliki problem to što se gubi mnogo pitke vode u vodovodnim mrežama te da Evropska unija podržava izgradnju kolektora, posebno na primorju i u Glavnom gradu. Ambasador Veber istakao je da je njemačka KFW banka do sada opredijelila 226 miliona za rješavanje ukupne vodoprivrede, a 35 miliona je namijenjeno samo za Podgoricu.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović podsjetio je da je Crna Gora donijela oko 50 zakona harmonizovanih sa EU propisima, preko 200 podzakonskih akata i 15 Strategija koje uređuju sektorske politike iz oblasti životne sredine, kao i da je potvrđeno oko 40 međunarodnih konvencija.

Prema riječima ministra poseban fokus bio je na izgradnji modernih postrojenja za upravljanje otpadnim vodama i otpadom, zajedno sa izgradnjom savremene vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim gradovima.

„Ono što se u evropskom svijetu podrazumijeva mi, moramo priznati, tek posljednjih godina dobijamo u svim crnogorskim gradovima. Pitanje higijene jedna je od osnovnih odlika civilizovanog čovjeka, a pitanje urednosti sredine u kojoj živi odlika razvoja zemlje i za mene – ljubavi prema državi”, kazao je ministar Radulović.

Iskorak u Crnoj Gori napravili su infrastrukturni projekti koji olakšavaju zivot i stanovništvu i milionima turista koji posjete Crnu Goru. Ministar je naveo dvije regionalne deponije neopasnog otpada u Podgorici i Baru, dva reciklažna centra u Podgorici i Herceg Novom, četiri postrojenja za obradu otpadnih vozila, dvije transfer stanice u Kotoru i Žabljaku, postrojenje za tretman bio-otpada u Kotoru, devet reciklažnih dvorišta, dva postrojenja za obradu medicinskog otpada, postrojenje za tretman procjednih voda na deponiji „Livade“ u Podgorici.

„Pored završene sanacije neuređenog odlagališta „Čarkovo polje“ na Žabljaku i „Vrtijeljka“ na Cetinju, do kraja ove godine očekuje se završetak dugo očekivane sanacije deponije Vasove vode u Beranama, kao i završetak radova na deponijama u Baru i Šavniku, a do kraja godine očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima i Beranama. Stvaramo preduslove za slične sisteme u Danilovgradu i Glavnom gradu”, kazao je Radulović.

On je istakao da svaki razvoj sa sobom nosi jedno od najsloženijih dilema danas - kako naći ravnotežu između brzog ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine, te da je Crna Gora koja je zaštitila 13 odsto teritorije veoma posvećena ovom pitanju. Ministar se posebno osvrnuo na pitanje zaštite Tare.

„Molim građane i sve ljude dobre volje da pomognu milenijumske projekte ove države. Auto-put se gradi na benefit svih nas. Auto-put će kasniti zbog ekoloških razloga, zbog zaustavljanja izgradnje jedne od njegovih stopa. Vrlo smo rigidni i rigorozni - 154 dana je bila zaustavljena gradnja dok se ne ispune svi ekološki standardi. Ne znamo čemu i zašto se ovakvi razgovori vode, pokušali smo na tehničkom nivou da dokažemo i objasnimo, međutim ne nailazimo na razumijevanje”, kazao je ministar.

Predsjednik Udruženja za unapređenje vodosnabdijevanja, tretman i odvođenje otpadnih voda Crne Gore Miloš Ražnatović kazao je da po tom pitanju moramo biti svjesni svojih nedostataka kako bi napravili što kvalitetniji sistem.

„Ukoliko budemo odlučni i iskreni u našim naporima da napravimo dobru infrastrukturu i očuvamo zdravu sredinu, ovu zemlju ćemo ostaviti u boljem stanju nego što smo je zatekli za naše nove generacije”, kazao je Ražnatović.

Šefica sektora za politiku, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Plamena Halačeva podsjetila je da vodovodna infrastruktura još nije na zadovoljavajućem nivou jer oko 40 odsto stanovništva nije priklučeno na kanalizacionu mrežu. Ističući da je EU uložila oko 21 milion u ovu oblast, ocijenila je da se za infrastrukturu i prirodno okruženje moraju naći modeli koji su održivi.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Fiona Mekluni upozorila je na važnost bavljenja vodom jer utiče na sve sfere života.

„Crna Gora se suočava sa pritiskom na infrastrukturu i treba napraviti realne kapacitete kako bi se svi opslužili i građani i turisti a to je izazov za vodovodna preduzeća”, istakla je Mekluni.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma i glavni pregovarač za Poglavlje 27. Saša Radulović kazao je novinarima da je ovo najvažnije poglavlje jer uređuje sam život.

„Posvećeni smo otvaranju Poglavlja 27. i ističem da je državna administracija uradila sve što je od nas traženo. Vjerujem u snagu našeg prijateljstva sa EU i da će zemlje članice dati zeleno svjetlo za našu pregovaračku poziciju”, istakao je Radulović.

VODA I NAVIKE:

Ministar Radulović je tokom svog izlaganja istakao da su pored svega navedenog neophodne promjene životnih navika, jer plastične kese koje koristimo često završe u koritima rijeka i na granama drveća. „Daleko smo još od svijesti da prilikom pranja zuba zatvorimo vodu, dakle bahatost je ostaviti pijaću vodu toliko dugo da teče. Prema nama u Crnoj Gori priroda je bila veoma izdašna kad je voda u pitanju ali mi moramo biti skromni u uzimanju samo onoliko koliko nam je potrebno za život”, kazao je on.

Na promjenu svijesti kao neophodnosti da bi se sacuvala priroda posebno je ukazao i njemački ambasador Veber: „Mi svi mnogo očekujemo od Vlade i institucija, od EU ali svaki pojedinac je odgovoran za životnu sredinu, svako treba da ima tu svijest da svojim potrošačkim navikama može da da doprinos. Ovo je moj apel, ne samo tražiti od Vlade (što je legitimno) nego zapitati se koliko vode trošimo, jer je to resurs koji je dovoljno prisutan ali ga imamo sve manje”.