Marina Šur Puhlovski rođena je u Zagrebu gdje je završila gimnaziju i komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. U mladosti se bavila novinarstvom, neko vrijeme književnom kritikom, poslije isključivo umjetničkom prozom. Piše priče, romane, putopise, eseje, dnevničku prozu. Dobitnica je više nagrada za kratke priče („Večernji list“, „Književni krug Karlovac“ i dr.) i nagrade „Zvane Črnja“ za najbolju knjigu eseja 2015. Živi u Zagrebu kao samostalna umjetnica. Objavljene knjige: Trojanska kobila, roman, Mladost, Zagreb, 1991. Drugo izdanje, 2007, Zec na tavanu, zbirka priča, Meandar, Zagreb, 1996, Tajni život, kratke proze, Area, Zagreb, 1998, Zatočeno znanje, pjesme u prozi, Stajergraf, Zagreb, 1999, Ništarija, roman, Stajergraf, Zagreb, 1999, Pripovjest o bivšoj pjevačici, bivšem sucu banskog stola, bivšem upravitelju kaznenog logora i bivšoj logorašici..., pripovjesti, Area, Zagreb, 2000 Ispod stola, kratke priče, AGM, Zagreb, 2001, Zapisi s koljena, putopisna proza, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002, Orada, kratke priče, POP&POP, Zagreb, 2002, Izvandnevni zapisi, proza, DHK, Zagreb, 2003, Antipojmovnik, mini-eseji, Stejgraf, Zagreb, 2005, Nesanica, roman, Profil, Zagreb, 2007, Novi zapisi s koljena, putopisna proza, SysPrint, Zagreb, 2008, Dnevnik izdržljivosti, dnevnička proza, Stajergraf, Zagreb, 2009, Ljubav, roman, Ljevak, Zagreb, 2010, Smisao tradicije, esej, Centar za kulturu i obrazovanje, Tešanj, BiH, 2012, Književnost me iznevjerila, Alfa, Zagreb, 2015, Romantične pripovijesti, Slavica film, Zagreb, 2015 i Igrač, VBZ, Zagreb, 2017.
Jadranka Pintarić je, u svom osvrtu na pomenuti roman, istakla: Kada bi se Hijeronimus Boš ponovno rodio i kada bi mu neki moćnik naručio da opet naslika Sedam smrtnih grijeha, sve o ljudskoj naravi i njezinim izopačenjima, našao bi u ovom romanu: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost i lijenost. Marina Šur Puhlovski osvjetljava u metafizičkom smislu život svojih protagonista, dopire do srži svake sudbine i onog što je nadživljava, što postoji u smrti i ništavilu uprkos. Stvaralačkom energijom podastire nam te sudbine, ne da bismo im sudili, nego da bismo u njima i kroz njih vidjeli vlastitu sudbinu. Ovaj roman vratiće vam vjeru u književnost kao umjetnost, u to da postoje autorice/autori koji nam šire obzorja, koji nam daju smisao i bivanja i pisanja.”
Sa autorkom na Trgu razgovor vodi Olja Knežević, pisac i publicista.
