RAZLOZI
“Osnovni razlog za donošenje novog zakona je što internet postaje sve važniji medij posredstvom kojeg se nude ili prodaju usluge putovanja. Takođe, te se usluge sve manje prodaju kao unaprijed utvrđen paket aranžman, a sve više kao različite kombinacije usluga u skladu sa željama i potrebama turista”, kazala je Brajović i istakla da se veliki broj tih kombinacija nalazi u “sivoj” zoni, prvenstveno zbog njihove neobuhvaćenosti ili nedovoljno jasne pokrivenosti odredbama EU Direktive 90/314/EEZ o putnim aranžmanima od juna 199, sa kojom je važeći zakon usklađen.
“U cilju prevazilaženja nedostataka donesena je Direktiva (EU) 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, kojomje stavljena van snage Direktive EU 90/314/EEZ, pa se pristupilo izmjenama našeg zakona kojim se omogućava transparentnije i efikasnije poslovanje u turizmu i ugostiteljstvu, uz suzbijanje sive zone”, kazala je Brajović.
Direktiva (EU) 2015/2302 reguliše odnose između turističke agencije i putnika/turiste, razrađujući detaljno njegova prava iz ugovora o putnom i povezanom putnom aranžmanu. Kako je objasnila sagovornica Pobjede osnovne odredbe u Nacrtu zakona o turizmu i ugostiteljstvu odnose se na definiciju paket-aranžmana i povezanog putnog aranžmana, predugovorne informacije o paket-aranžmanu i njihov obavezujući karakter, ugovore o putovanju u paket-aranžmanu i povezanom putnom aranžmanu, prenos ugovora na drugog putnika, izmjena cijene i ostalih uslova ugovora, raskid ugovora i pravo na odustajanje prije početka paket-aranžmana, odgovornost za izvršenje paket-aranžmana, ispravljanje neusklađenosti u izvršenju usluga putovanja obuhvaćenih paket-aranžmanom, sniženje cijene i naknada štete zbog neusklađenosti izvršenja ugovora, stupanje u kontakt sa organizatorom putovanja preko posednika i obaveza pružanja pomoći, kao i zaštita u slučaju insolventnosti turističke agencije.
Komenatrišjjći nacrt zakona prof. dr Ivo Županović, predavač na Fakultetu za biznis i turizam u Budvi, za Pobjedu je kazao da treba uvesti određene dopune.
“U vrstama ugostiteljskih objekata za smještaj, pripremanje hrane, pića i napitaka neophodno je dodati pojam difiizni.hotel, kako bi se u punom kapacitetu omogućilo ukrupnjavarije privatnog smještaja”, tvrdi Županović, koji smatra da treba upotrijebiti drugačiju formulaciju za tajnog gosta.
“Tajnog gosta obično angažuje sam menadžment ugostiteljskog objekta u smislu unapređenja usluge i zaštite brenda. Takođe se podrazumijeva da MORT u slučaju sumnje u kvalitet određenog subjekta može da koristi institut tajnog gosta, te smo mišljenja da navedene formulacije treba tretirati integralno”, smatra Županović i ističe da treba precizirati da i lokalne i klasterske turističke organizacije mogu koncipirati strategije razvoja turizma, u saglasju sa nacionalnom strategijom.
Dodaje da treba precizirati na koje se oblasti odnose predviđeni podsticaji za privredna društva, preduzetnike i fizička lica koja obavljaju djelatnost povezanu sa turizmom i ugostiteljstvom. Naveo je da bi trebalo preuzeti odredbe iz hrvatskog zakona kojim se definiše da ustanove visokog obrazovanja mogu samostalno da sprovode stručni ispit za turističkog vodiča, na osnovu pravilnika koji definiše ministar turizma, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za obrazovanje, koji propisuje ispitni program stručnog ispita za turističkog vodiča, broj nastavnih sati, sastav ispitne komisije, uslove koje mora ispunjavati nastavno osoblje te način polaganja ispita. Takođe bi trebalo omogućiti dodjelu instituta počasnog turističkog vodiča istaknutim stručnjacima na njihov zahtjev.
Nacrt predviđa da je organizator putovanja dužan da sa društvom za osiguranje ili bankom sklopi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzrokuje putniku neispunjenjem, djelimičnim, ili neurednim ispunjenjem ugovora. Organizator je dužan da ponudi putniku osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i bolesti, oštećenja i gubitka prtljaga, dobrovoljno zdravstveno, osiguranje za slučaj otkaza putovanja kao i za troškove pomoći i povratka putnika u mjesto polazišta u slučaju nesreće i bolesti.
Zbog vanrednih okolnosti koje se nijesu mogle izbjeći organizator je dužan da snosi troškove nužnog smještaja najviše do tri noćenja po putniku, ako je moguće u ugovorenoj kategoriji. Ako su zakonodavstvom EU o pravima putnika koje se primjenjuje na relevantna prevozna sredstva za povratak putnika predviđeni duži periodi, primjenjuju se ti periodi piše u novom zakonu.
Foto: Jugoslav Belada Izvor: Pobjeda/bankar.me
