Da te godine i nisu bile tako "zlatne" za našu državu potvrđuje članak iz časopisa "Yugopapir".
Iako je Budva izgledala skroz prirodnije, politička kriza u zemlji dovela je u ćorsokak i naš turizam 90-ih godina.
Tada, navodno, srednji Jadran nije bio siguran za goste iz Srbije, a ipak se očekivalo da će turistička žetva biti među rekordnim u nekoliko posljednjih sezona.
Iako volimo da ih zovemo "zlatne godine u turizmu", dešavanja iz tih godina demantuju takve tvrdnje. Šta je dovelo do tadašnje loše sezone, građani su se pitali - da li je to politika ili cijene?
"U Slovenskoj plaži mjesta ima koliko volite, Bečićima takođe. Čuvena bečićka plaža je najbolji pokazatelj posjete - nikada nije bila praznija. Na plaži u Kamenom stotinjak gostiju. Atmosfera kao u pozorištu", tvrdio je jedan ugostitelj 90ih.
Ova sezona nije ni približno loša kao te godine, ali gostiju opet manjka. Šta je sada uzrok tome, cijene, usluga ili nešto treće?
Kompletan članak iz Jugopapira možete pročitati na ovom linku.
Zbog što veće zarade pojedinaca uništena je dragocjena priroda naše zemlje.
Regionalni plan "Južni Jadran" predstavljen je prije pet decenija. Iako plan nikada nije sproveden, njegove ideje predstavljaju vodilju za vrhunsko urbanističko planiranje.
Dokumentom su planirane izgradnja aerodroma u Ulcinju, magistrale duž cijelog Primorja, autoputa u zaleđu, sistema marina, opstanak rezervata prirode, ali i integrisanje poljoprivrede i industrije u službi turizma.
Pored toga, Regionalni plan je striktno je zabranio gradnju na obali mora, što nikako nije ono što sada možemo vidjeti u Budvi.
Foto: Portal Analitika
Drugim riječima, kako je pisao portal Analitika, planeri bivše SFRJ su regionalnim planom "Južni Jadran" predvidjeli autoput u zaleđu i Jadranska magistralu, i pored postojećih aerodroma u Tivtu i Podgorici, planirana je izgradnja vazdušne luke i u Ulcinju.
Zanimljivo, tadašnji planeri su predvidjeli definisanje pojasa u kome je zabranjena bilo kakva gradnja.
Međuprostori ostaju neizgrađeni kao rezervati prirode i služe za dnevnu disperziju turista.
Planom je predviđeno 13 turističkih autonomnih oblasti koje su međusobno povezane, a u Crnoj Gori su: Boka Kotorska (centar Herceg Novi), Budvansko primorje (Budva), Ulcinjsko primorje i Skadarsko jezero (Ulcinj) i centralno zaleđe (Cetinje).
Jedno je sigurno, da je ovakav vizionarski plan bio primijenjen Crna Gora bi već početkom osamdesetih bila najpoželjnija turistička destinacija na svijetu.
izor: Yugopapir/PortalAnalitika/RTVBudva
