Hoće li takozvani vaučeri za turizam, kojima bi firme radnicima davale određeni iznos novca za odmor, a što bi im onda država priznavala kao poresku olakšicu, zaista biti primjenjivi i u Hrvatskoj, čime bi se podstaknuli domaći stanovnici na odmor u kontinentalnom dijelu zemlje i izvan glavne sezone na Jadranu, bit će jasnije nakon razgovora koje s mađarskim kolegama o toj temi vodi hrvatski ministar turizma.
Subvencija za putovanja
Radi se zapravo o subvenciji za putovanja koju bi poslodavci isplaćivali preko vaučera kao nekadašnji regres. Zauzvrat bi dobili nižu stopu poreza na dohodak na uplaćene iznose radnicima. Takvi turistički vaučeri pojeftinili bi domaćim građanima ugostiteljske i smještajne usluge izvan glavne sezone od 10 do 30 posto. No, dok hrvatski turistički i poreskni čelnici tek trebaju razriješiti dvojbe o modelima primjene te ideje, Mađari su njime broj domaćih turista u proteklih pet godina povećali za čak 30 posto.
Takozvana Szep kartica u Mađarskoj je svojevrsna stimulacija države jačanju domaćeg turizma, zbog čega je ukupni prihod mađarskog turizma od domaćih gostiju povećan za 64 posto. Do sada je 26.500 mađarskih firmi koristilo Szep karticu te je tako gotovo 1,3 miliona građana dobilo mogućnost jeftinijeg odmora.
Samo prošle godine u Mađarskoj je od takvih vaučera ostvaren promet od 90 milijardi forinti, odnosno oko 290 miliona eura, koliko su firme uplatile zaposlenima na ime Szep kartice. Taj su iznos građani uglavnom utrošili na turističke i ugostiteljske usluge.
Država je dala mogućnost firmama da zaposlene stimulišu s oko 1500 eura za odmor. Ideja je u Mađarskoj odlično sprovedena, pa je samo tokom prošle godine 20 posto ukupnog prihoda od smještaja koji je ostvario domaći turizam plaćeno Szep karticama. Svakoj firmi u Mađarskoj omogućeno je da zaposlenom, osim redovnih plata, isplati i iznos od 450.000 forinti (1500 eura), s tim da se taj iznos oporezuje manjim postotkom nego lični dohodak. Riječ je o kartici kojom se može plaćati isključivo u turističkim objektima (hoteli, restorani, bazeni, kupališta, wellness-centri ….) koji prihvataju plaćanje Szep karticom. Turističke firme same pristupaju tom programu i potpisuju da prihvataju te kartice
Szep kartica
Mađari su na taj način podstaknuli razvoj domaćeg turizma u stotinama termalnih kupališta tokom cijele godine, jer oni nisu korištenje Szep kartice ograničili samo na predsezonu ili posezonu. Zbog toga Mađari najviše koriste tu olakšicu za odmor na Balatonu ili u široj okolici Budimpešte.
U Hrvatskoj bi se, pak, olakšice te vrste koje bi uspješni poslodavci davali svojim zaposlenicima trebale, prema do sada iznesenom, koristiti za podsticanje odmora u kontinentalnom dijelu zemlje ili na moru izvan glavne sezone. Istina, najveći dio hrvatskih zaposlenih, za razliku od onih u Mađarskoj, ne dobiva ni regres ni 13. platu, pa ostaje vidjeti koliko će hrvatskih poslodavaca biti zainteresovano za takvo dobivanje porezne olakšice.
Izvor: Slobodna Dalmacija
