• Nastojte da rashladite prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i noću nakon 22.00 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe sa hroničnim oboljenjima.
• Koristite hladniji noćni vazduh da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili roletne tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je spoljašnja temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu toplog vazduha unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva svijetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zastore, draperije, tende na prozore.
• Objesite mokre peškire kako bi rashladili vazduh u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost vazduha.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti tegobe uzrokovane velikom vrućinom. Važno je piti dovoljno tečnosti.

Klonite se vrućine

• Sklonite se u najhladniju prostoriju Vašeg stana/kuće, posebno noću.
• Ako Vaš stan/kuću ne možete ohladiti, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je rashlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati.
• Boravite u hladu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tečnosti

• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako izlazite stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare.
• Koristite laganu posteljinu i/ili lagane plahte.
• Pijte redovno i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomozite drugima

• Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana. 

• Razgovarajte o toplinskom udaru s Vašom porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član familije treba znati koje mjere zaštite mora preduzeti.
• Ako je neko koga Vi poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s izabranim doktorom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu.

Ako imate zdravstvene probleme

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o čuvanju lijeka).
• Tražite savjet ljekara, ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tečnost;
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;
• Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću i suvu kožu ili nerazumno razgovaraju i nemirni su, imaju grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite Zavod za hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na njihov dolazak smjestite njega/nju u hladnu prostoriju u vodoravan položa, podignute mu/joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuh i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu (aspirin) ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Važni brojevi:

• Zavod za hitnu medicnsku pomoć – 124 (za cijelu Crnu Goru)