Vjetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cijena energenata, no to nije jedino. Stručnjaci spominju i podizanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe te gužvu koja nastaje u lukama.

Potrošači u Njemačkoj će ipak najdublje morati zavući ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topliji.

Četvrtina domaćinstava se grije na mazut, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego prije godinu dana.

Doduše, ni ta cijena od prošle godine nije bila normalna – tada je cijena barela sirove nafte bila gotovo na historijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje. Od ove kalendarske godine uvedena je i taksa na emisije ugljikovog dioksida od 25 eura po toni tog štetnog plina. To svakako pogađa naftu i prenosi se na cijenu.

Grijanje na plin, koji koristi polovina domaćinstava u Njemačkoj, u septembru je bilo skuplje za 5,7 odsto, ali nije isključeno da će biti još skuplje jer cijena tog energenta na slobodnom tržištu i dalje raste.

Prema njemačkom automobilskom klubu ADAC, cijene goriva na pumpama “koketiraju s historijskim rekordom”. Posljednji sedmični prosjek koji je taj savez objavio u utorak (12. oktobar) pokazao je da je dizel prosječno koštao 1,526 eura po litri, a super E10 čak 1,647 eura po litri. Početkom godine dizel je djelomično stajao i manje od jednog eura. I ne nazire se kraj tom poskupljenju.

Prema Statističkom zavodu, Nijemce su u septembru sačekale i rekordne cijene hrane (porast od 4,9 odsto u odnosu na rujan 2020. godine). Najveći rast zabilježen je kod povrća (9,2 odsto), jestivih ulja (6,4), mliječnih proizvoda i jaja (5,5) te mesa i prerađevina (4).