Betoniranje obale

Morsko dobro podnijelo je nove prijave za uzrupaciju obale Upravi za inspekcijske poslove. Prenosimo prijave integralno:
 
 - Postupajući po prijavi građana u vezi nelegalne gradnje na lokalitetu Morinj, izvršenim obilaskom zone morskog dobra konstatovali smo da je nepoznato lice deponovalo veću količinu kamena na prostor između magistralnog puta i ponte i na pontu koja se nalazi na K.P. 1110 KO Morinj, zatrpavši mandrać. 
 
- Izvršenim obilaskom zone morskog dobra u opštini Kotor, na lokalitetu Risan, konstatovali smo radove bez odobrenja na izgradnji ponte na K.P. 370 KO Perast. Navedena lokacija je u Izmjenama i dopunama Plana objekata privremenog karaktera za period 2013.-2015. god. označena kao lokacija 5.1 i 5.2 na kojoj je predviđeno postavljanje pomoćnog objekta za potrebe uzgajališta i ponton za pristup uzgajalištu sa obale.
perast.jpg

Istorijski trenutak: Ministarstvo želi ugoditi Liberalima

Tabla srpskim oslobodicima podijelila budvu

 

Ministarstvo kulture, odnosno Direktorat za kulturnu baštinu traže način da uklone spomen ploču iznad Veljih vrata, glavnog ulaza u Stari grad, koja je 1931. godine postavljena u znak oslobođenja Budve- prenosi portal Vijesti online.

 

Tako tvrde u Liberalnoj partiji, koja je i podnijela zahtjev da se memorijalna ploča skine, a nakon čega je komisija Ministarstva kulture prošle godine napravila analizu stanja kulturnog dobra u Starom gradu i konstatovala da tabla degradira budvanske bedeme. 

 

Iz LP sada tvrde kako su iz Ministarstva kulture dobili nove pozitivne signale za uklanjanje table. Lider LP Blažo Rađenović tvrdi da je generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar saglasna da su ispunjeni svi uslovi da se ploča skine, jer degradira izgled Starog grada i govori neistinu o crnogorskoj istoriji.

 

„Neke od njenih kolega i dalje pokušavaju da postojanje te ploče opravdaju Zakonom o spomen obilježjima u kojem piše da je svako spomen obilježje postavljeno do 1971. postavljeno po zakonu. Ali taj zakon kaže i da ukoliko spomen obilježje po bilo kom osnovu vrijeđa i govori neistine o Crnoj Gori mora biti uklonjeno. Gospođa Ljesar, koju sam kontaktirao krajem radne sedmice, je mišljenja, a rekla je da to mogu objelodaniti, da će Ministarstvo kulture u saradnji sa Opštinom Budva i JU Muzeji i galerije tu ploču uskoro skinuti“, tvrdi Rađenović.

 

Direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar nije tim povodom juče odgovarala na telefonske pozive novinara.  

 

Na tabli koja je iznad glavnih vrata u Stari grad postavljena 1931, piše: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva“.

Iznad tog natpisa uklesane su riječi Petra Petrovića Njegoša „Pokolenja, djela sude...“.  

 

Istorijska vjerodostojnost riječi, uklesanih odmah ispod venecijanskog lava koji tu stoji vjekovima, podijelio je političku i stručnu javnost u Budvi, a tenzije su porasle poslije velikog simpozijuma koji je na tu temu organizovan prošle godine.

 

U opozicionoj SNP smatraju da bi uklanjanje table i „falsifikovanje istorijskih činjenica“ bio fašistički čin. Istog stava su i u DF-u. 

Krsto Rađenović (SNP) ocjenjuje da bi uklanjenje ploče bio nastavak “fašisoidne politike koju vlast vodi prema svemu što ima prefiks srpsko”. 

„To bi bilo buđenje Trećeg rajha. Kao potomci vojnika koji su oslobodili Budvu, nećemo to dozvoliti. Uvjeren sam da će predstavnici nadležnih institucija, koje budu preuzele odgovornost da maknu  ploču, to najaviti bar dan ranije. Da to neće učiniti pod okriljem noći, da bi ih potomci srpskih vojnika dočekali i ispratili kako treba“, kaže on. 

 

Podsjeća da je Mitrovdan, 1918. kada je srpska vojska, poslije proboja Solunskog fronta, oslobodila Budvu, jedan od najznačajnijih događaja u istoriji grada.  

 

Na vijesti da bi se uklanjanje table moglo desiti uskoro, niko iz Opštine Budva nije zvanično reagovao.

 

Lider budvanske LP Blažo Rađenović navodi da Stari grad u svojoj višemilenijumskoj istoriji pamti bar deset velikih epoha: Feničane, Ilire, Rimljane, Vizantiju, Duklju, Zetu, Nemanjića državu, Tursku, Francusku, Austrougarsku, tri jugoslovenske i konačno crnogorsku državu.

 

„Danas i već oko 100 godina, na počasno mjesto, iznad glavnih vrata grada Budve, mermerna tabla saopštava da nas je oslobodila Srbija! Od koga? Ne piše. Kada? - 1918. Dakle, iste godine kada je Crna Gora nestala kao država. Kako smo se našli među državama pobjednicama ako nijesmo uspijeli ni Budvu da oslobodimo? Oslobodila nas je "hrabra srpska vojska". Šta su radili građani Budve dok se akcija oslobađanja odvijala, jesu li pomagali, gdje su bili muškarci iz okolnih plemena: Majini, Paštrovići, Grbljani, Brajići...? Da li u istorijskom arhivu Budve ima dokumenata koji registruju imena "hrabrih jedinica srpske vojske" koje su izvele "oslobađanje", jeli bilo žrtava, ranjenih, popaljenih kuća? Tabla na vratima Budve laže. Naši ljudi oslobađali su i ginuli za Beograd i Zagreb, za Krit i Trst... i nigdje nijesu stavili tablu. Srbija nikada nije oslobađala Budvu. Tu tablu treba skinuti. U zaglavlju ploče posvećene "oslobodiocima" piše "Pokoljenja djela sude" dakle, ispunjeni su svi uslovi da se ovaj stih primijeni i na tablu na kojoj je ispisan”, kazao je Rađenović.

 

Sačuvajmo zdrav razum

Đorđe Vujović (DF) smatra  da je najbolji sud o istoriji i tabli davno dao „budvanski narod, koji je u znak zahvalnosti oslobodilačkoj srpskoj vojsci i postavio memorijalno obilježje na centralnom mjestu, iznad glavnih vrata Staroga grada“.

„Uvjeren sam da će nadležni ostati  pri zdravom razumu i poštovati istoriju i tradiciju ovog naroda, sačuvati sva obilježja koja govore o oslobodiocima iz svih ratova tokom minulih vjekova. Istorija se mora poštovati. Onaj ko to ne zna, ne može imati ni budućnost“, zaključio je Vujović.

ploca.jpg

 

 

 

 

 

 

 

 

Srednjoškolci upali sa lažnim pištoljem

Inspektori budvanske kriminalističke polciije uhapsili su tri srednjoškolca: Budvane A.V. (17) i  P.S. (18) i Cetinjanina F.J. (18), koji su petak veče, dok je gradom tutnjalo nevrijeme, pokušali da opljačkaju market u gradskom naselju Lazi.

 

Maskirani mladići, i to njih dvojica starijih, upali su oko 21 čas u prodavnicu „Seka“ i sa uperenim pištoljom, za koga se kasnije ispostavilo da je u pitanju takozvani startni pištolj, tražili su od radnice da im da sve pare iz kase.

 

Razbojnici nijesu ni slutili da prodavačica nije sama u marketu, jer su upravo čekali kraj radnog vremena da uđu u prodavnicu, u mirnom naselju i uzmu plijen. Djevojka je u tom trenutku počela da vrišti i počela da poziva u pomoć, a kolege koje su bile u magacinu, iza prodavnice, uletjele su u market.

 

Vidjevši da u market ulazi nekoliko radnika, razbojnici su počeli da bježe. O cijelom događaju je odmah obaviještena policija. Policijska patrola, je upravo u to vrijeme patrolirala tim dijelom grada, i uslijedila je prava filmska potjera.

 

Mladići, ostavši kratkih rukava, su se dali u bijeg krivudavim gradskim ulicama, dok su policajci opkolili kompletno naselje te započeli potjeru.

 

Dok su bježali, mladići su prvo bacili pištolj, a potom i djelove odjeće kojom su se bili maskirali, koje je policija sve pronašla.

 

Oni su u svom bjekstvu koristili i automobil, jer je treći drug čekao nedaleko od prodavnice. Policija je iste noći uspjela da identifikuje svu trojicu, koji su privedeni u stanicu policije, potom je izvršen i pretres njihovih stanova, jer su sva trojica nastanjeni u Budvi.

 

Oni su juče uz krivišnu prijavu privedeni zamjeniku Višeg državnog tužioca u Podgoricu, a terete se za krivišno djelo razbojništvo u pokušaju. Ovo je u proteklih deset dana, drugo uspješno razotrikavanja razbojništva u Budvi.

Februarski repertoar Centra za kulturu Tivat

Slovenci i Italijani mogli bi 'zagorčati' planove za naftna ispitivanja?

Slovenija i Italija mogle bi  'zagorčati' posao istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu, ili ga, u najblažoj varijanti, odgoditi.

Kako je za Novi list odgovoreno iz slovenskog Ministarstva okoliša i prostora, Slovenija će, prema Protokolu o strateškoj procjeni uticaja na okoliš, hrvatskom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnijeti pisanu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na okoliš.

Nevrijeme u Boki čupalo stabla, nasukalo jedrilicu, desetkovalo plantaže školjki

Iako je u prvom dijelu dana juče izgledalo da će Novi „lišo" proći sa jugom i šilokom, a onda i tramontanom, predveče su, ipak, jaki naleti vjetra oko 110 km/h, obarali stabla, tende, saobraćajne znake, nastrašnice...

Kako izgleda jedan od najmaštovitijih hotela u Evropi?

Ako ste ikada posjetili Berlin, sigurno ćete se složiti s konstatacijom kako je to jedan od najoriginalnijih gradova Evrope. Njegovi stanovnici su autentični, raznoliki i svoji, baš kao i berlinski klubovi, barovi i hoteli. Za standardizovanost u ovom gradu nema pretjerano mjesta, što će vam sasvim sigurno pojasniti i Silke Lorenzen i Sarah Vollmer.

Odluka o desetogodišnjem ugovoru za EXIT odložena

Skupština opštine Budva ni juče nije donijela odluku o zaključivanju 10-godišnjeg ugovora sa firmom MY EXIT o organizovanju ljetnjeg muzičkog festivala Sea Dance na plaži Jaz.

 

Lokalni parlament, već drugi put, nije imao kvoruma, pa je odluka odložena. Sea Dance-a će biti ovoga ljeta, jer je Opština već dogovorila njegovo održavanje.

Jahting klub Porto Montenegro sponzoriše jedriličarske timove na regati Hiljadu ostrva

Jahting klub Porto Montenegro sponzorisaće učešće dva lokalna jedriličarska tima, odnosno dvije jedrilice, na prestižnoj offshore regati Hiljadu ostrva (Thousand islands). Regata će se održati od 17. do 27. septembra, u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro i JK SCOR iz Rijeke. Svi timovi zainteresovani za sponzorstvo treba da do 15. februara pošalju prijavu na e-mail adresu: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it..

 

Regata Hiljadu ostrva se jedri u dvije etape. Prva startuje u Rijeci i prolazi među više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice moraju ostaviti s desne strane ostrva Unije, Susak, Premudu, Dugi ostrvo, Kornat, Vis, Lastovo i Svetog Andriju, kako bi došle do Porto Montenegra, nakon 277 nautičkih milja. Druga etapa jedri se na istom kursu u povratnom smjeru.

 

Svi ljubitelji jedrenja zasigurno se sjećaju impresivnog prošlogodišnjeg učesnika regate, 30-metarske Esimit Europa 2, jedne od najbržih i tehnološki najnaprednijih jedrilica na svijetu, koja postiže maksimalnu brzinu preko 38 čvorova.

 

I ove godine, kalendar regati u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro je dinamičan, i već sada se najavljuje 4. Match Race regata, koja će se održati od 27. do 29. marta na jedrilicama klase BLU26. Ova regatta predstavlja dobru šansu za sve lokalne jedriličare da odmjere snagu sa profesionalnim evropskim timovima. Pored novčanih nagrada, pobjednički tim dobija i besplatno učešće na Inter Club Match Race-u, (17.-19. april). Rok za prijavu je 13. mart.   

 

Ulaganja u škole

Kompanija Adriatic Marinas nastavlja da unapređuje kvalitet obrazovanja u lokalnoj zajednici, te je, za početak novog polugodišta, finansirala uređenje kabineta fizike u Srednjoj mješovitoj školi Mladost iz Tivta.

 

Opremanje kabineta fizike podrazumijevalo je radove na svim električnim instalacijama, parketu, okrečeni su zidovi, kupljen je novi kabinetski enterijer i mobilijar za izvođenje ogleda i vježbi za nastavu fizike, istakla je direktorka Srednje mješovite škole Mladost Jovanka Vujačić.

 

Zahvalivši se na ovoj ali i prehodnim donacijama – opremanja kabineta hemije i donacije tehničke i informatičke opreme na početku ove školske godine, učenik prvog razreda gimnazije, Luka Reković, istakao je u ime učenika da će se potruditi da, uz zanimljiva predavanja njihovog profesora, očuvaju ljubav prema prirodnim naukama, i izađu iz klupa kao budući fizičari, naučnici i ljekari.

 


Cjelokupno renoviranje kabineta koštao je oko 4.000 eura, a u znak dobre saradnje sa ovom obrazovnom institucijom i u cilju poboljšanja kvaliteta nastave ostalih predmeta, Adriatic Marinas je ovom prilikom školi donirala i novih četiri HP laptopova i četiri projektora, što donaciju uvećava za još dodatnih 2.500 eura.

 

“Kao predstavnici jednih od glavnih privatnih investitora u ovom gradu, želim da istaknem da prepoznajemo Tivat kao grad budućnosti za sve vas, te zbog toga ulažemo u vaše kvalitetno obrazovanje, jer će dio vas, uvjeren sam, za nekoliko godina biti naše kolege u Porto Montenegru”, dodao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić. Kalezić je akcentovao da, na ovom i sličnim projektima, cijeni saradnju i doprinos lokalnih firmi, kao što je Five Star Montenegro, koja je izvodila i ove radove, i zajedno sa Adriatic Marinasom društveno odgovorno djeluje i daje velike popuste za svoje usluge, jer prepoznaje važnost ulaganja u kvalitet okruženja i zajednice.  

Dok osnovna škola "Mirko Srzentić" u Petrovcu u drugo polugođe ulazi bolje tehnički opremljena, nakon što je Mjesna zajednica Petrovac pokrenula akciju i uz pomoć Opštine Budva uručila direktoru ove škole Slavku Dašiću 13 kompjutera i stampač.

 

Svečnost predaje kompjtera organizovana je u Spomen domu "Crvena komuna", gdje je predsjednik Savjeta MZ Petrovac Ilija Kološtrović urušio donaciju.

 

"Donacija je vrijedna 3.000 eura, koje je obezbijedila Opština Budva. Ovo je samo prva u nizu akcija koju mjesna zajednica namjerava da sprovede tokom ove godine. Nakon saznanja da osnovnoj školi nedostaju nastavna sredstva u vidu kompjutera, mi smo pokrenuli akciju. Opština Budva je finansirala kupovinu, obezbijedili smo 13 kompjutera i stampač", kazao je Kaloštrović.

 

Ova donacija, kako je kazao direktor škole Slavko Dašić, potvrda je odlične saradnje sa MZ i Opštinom.

 

"Mi smo preko savjeta roditelja stupili u konatakt sa MZ, koja je cijelu akciju veoma brzo i uspješno organizivala i realizovala. U saradnji sa MZ, takođe će biti rekonstrusan i pod fiskulturne sale", najavio je Dašić.

O NAMA

Primorske novine su se prvi put pojavile davnog 13. jula 1972 godine. Uz povremena neizlaženja, konačno su se ugasile 2003 godine, kada je donesen Zakon o medijima kojim je predviđeno da se ne smiju iz opštinskog ili državnog bužeta finansirati štampani mediji (samo štampani, ne i radio i televizijski). Nažalost, uzročno-posljedično, sve male lokalne novine, koje se nisu mogli privatizovati, su nepovratno ugašene. Na tačno 41u godinu od osnivanja se stvorila potreba da se oživi staro ime, i napravi lokalni informativni portal kako za izvor dnevnih informacija, tako i kao internet niša za pitanja biznis preduzetništva redovno obrađujući pravna, turistička i preduzetnička pitanja. Svi saradnici su mali preduzetnici, politički neaktivni.

Mi smo mala sredina koja treba što efikasnije da djeluje zajednički u sve zahtjevnijim uslovima modernog turizma.

Kontakt: primorske@kulturnicentar.me

NVO Kulturni centar, Budva, Primorski bataljon bb

Najnovije vijesti